Uredba o obnovi prirode podijelila je u utorak eurozastupnike – europski pučani traže da Europska komisija iznese novi prijedlog, socijaldemokrati i zeleni prozivaju najveću političku skupinu da provodi dezinformacijsku kampanju, a dio liberala skeptično gleda na Komisijin prijedlog.
Prijedlog uredbe EU-a o obnovi prirode nije dobio potrebnu većinu na Odboru Europskog parlamenta za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane u lipnju pa će eurozastupnici u srijedu prvo glasati o tome hoće li odbaciti Komisijin prijedlog u cijelosti.
Europska komisija je u lipnju 2022. predložila zakon o obnovi prirode pošto je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju. U prijedlogu se navodi da bi države članice trebale obnoviti najmanje 30 posto područja koja su u lošem stanju u svojim kopnenim, obalnim i slatkovodnim ekosustavima, kao i morskim ekosustavima do 2030., 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto tog područja do 2050. godine.
Zloguku procjenu potom je odbacio treći ogranak europske vlasti, Europsko vijeće, koje je u lipnju usvojilo svoje stajalište u kojem se prepoznaju dobrobiti i obveze u očuvanju okoliša, ali i podcrtava da postoje “rupe u znanju”, odnosno da osim paušalnih procjena Komisije europske nacije nemaju relevantne podatke.
Vijeće je stoga dogovorilo da će zemlje članice do 2030. godine raditi na utvrđivanju činjenica.
“Lažne vijesti”
Unatoč navedenom, izvjestitelj iz redova socijaldemokrata, Španjolac Cesar Luena pozvao je u utorak kolege da budu “razumni” i prozvao pučane da šire “lažne vijesti” o ovom prijedlogu, u čemu su mu se pridružili i zastupnici iz redova Zelenih.
Dok je trajala rasprava, odvijala su se dva suprotstavljena prosvjeda ispred zgrade Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Klimatski aktivisti, među njima i Greta Thunberg, pozvali su eurozastupnike da ne odbace prijedlog, a poljoprivrednici izrazili nezadovoljstvo istim.
>>>Fejkanje i cerek – privođenje Grete Thunberg – dio drugi | VIDEO
Izvjestitelj je na raspravi rekao da nije istina da će se ugroziti proizvodnja hrane u Europi na što, između ostalog, upozoravaju europski pučani. Tvrdi da prijedlog ide u smjeru da se zadrži sigurnost hrane.
“Neće biti dovoljno hrane ako ne bude dovoljno čistog tla i oprašivača”, naglasio je Luena.
Otpor pučana
Šef EPP-a Manfred Weber održao je brifing u vrijeme rasprave o obnovi prirode na plenarnoj sjednici. Pozvao je Europski parlament da odbaci Komisijin prijedlog i poručio da “Europska komisija treba iznijeti novi prijedlog koji će biti solidna baza za pregovore”.
Europski pučani povukli su se krajem svibnja iz pregovora uz objašnjenje da bi predloženi tekst doveo “do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju” te ugrozio poljoprivrednike i ribare.
Jan Huitema iz kluba Renew i član Odbora za okoliš te Odbora za ribarstvo, rekao je da prijedlog Komisije “na papiru izgleda sjajno, ali zapravo bi sve usporio, uključujući obnovu prirode” i da ga on ne može prihvatiti.
Hrvatsko ribarstvo
Hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Predrag Fred Matić rekao je Hini da hrvatski ribari nisu ugroženi jer se obnova odnosi na ona područja koja su ionako ugrožena i da se ne smanjuje područje za ribarenje kako tvrde zastupnici iz redova pučana.
“Prijedlog uredbe nalaže državama članicama da donesu mjere obnove za 30 posto svojih najugroženijih morskih područja do 2030. godine. To ne znači 30 posto Jadranskog mora, nego 30 posto onog dijela Jadrana koje je ugroženo”, rekao je Matić.
>>>Matić potpredsjednik odbora koji će imati ogroman utjecaj na budućnost ribarstva | EP
“Mjere obnove koje države članice donesu ne znače totalnu zabranu ribolova. Uostalom, ona morska područja koja su najugroženija, imaju toliko devastirano morsko dno i rekordno niske razine ribljeg fonda da se na tim područjima ionako ne može ništa uloviti jer je dolje pustoš”, dodao je Matić, potpredsjednik Odbora za ribarstvo.
Izvlaštenje
Nezavisni hrvatski eurozastupnik Mislav Kolakušić rekao je na raspravi da je “jedini cilj (ove uredbe) oduzeti poljoprivredna zemljišta poljoprivrednicima, a što ima krajnji cilj – nedostupnost organske hrane građanima” i da bi se zakon, u ovom obliku, trebao zvati “zakon o nedostupnosti hrane”.
>>>Kolakušić: nabava cjepiva u EU najveći je slučaj korupcije u povijesti | VIDEO
Drugi suzakonodavac, Vijeće Europske unije, usvojilo je prošli tjedan zajedničku poziciju koja služi kao polazište za pregovore s Parlamentom o konačnom tekstu zakona. Ministri okoliša država članica do zajedničke pozicije o prijedlogu zakona nisu došli konsenzusom, nego glasanjem. Od 27 država članica za je glasalo njih 20, Finska, Italija, Nizozemska, Poljska i Švedska bile su protiv, dok su Austrija i Belgija bile suzdržane.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš/Hina
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.
[…] >>>‘Dezinformacije i lažne vijesti’ u raspravi o Zakonu o obnovi prirode | EP […]