Luksemburški premijer Xavier Bettel u četvrtak je u Sibiuu snažno kritizirao model “spitzenkandidata” po kojem predsjednik Europske komisije postaje onaj kandidat kojeg je stranka s najviše osvojenih glasova istaknula kao svog vodećeg kandidata.
“Pitajte moje birače, oni nemaju pojma tko je spitzenkandidat”, rekao je Bettel po dolasku na neformalni summit 27 članica Europske unije u rumunjskom Sibiuu.
Europsko vijeće se ne želi obvezati na automatizam da će vodeći kandidat stranke koja je dobila najviše glasova dobiti potporu. Lisabonski ugovor po tom pitanju nije jasan.
Unutar Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela, koji čine šefovi država ili vlada zemalja članica, puno je protivnika toga modela po kojem je 2014. godine izabran sadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Tome se naročito protive čelnici koji pripadaju liberalnoj političkoj skupini poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i Bettela. Europski liberali za ove europske izbore nisu ni istaknuli svoga vodećeg kandidata, nego su imenovali tim od nekoliko ljudi.
Takvo stajalište liberala možda se može objasniti činjenicom da su u Europskom vijeću jednako brojni kao i europski pučani, dok su u Europskom parlamentu tek na trećem ili četvrtom mjestu po brojnosti.
Pokop ili potvrda
Očekuje se da bi Tusk na tom postizbornom summitu mogao tražiti mandat za pregovore s Europskim parlamentom o imenovanju novog predsjednika Europske komisije. Imenovanje novog predsjednika Komisije bit će dio paketa unutar kojeg se moraju među ostalima dogovoriti nove osobe koje će biti na čelu Europskog vijeća, Europske središnje banke, te visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku.
>>>Počela je bruxelleska ‘igra prijestolja’
Ovaj put će se definitivno potvrditi hoće li se ustaliti izbor predsjednika Europske komisije po modelu “spitzenkandidata”, po kojem je izabran sadašnji predsjednik, ili će taj model biti definitivno pokopan.
U Europskom vijeću, najvišem političkom tijelu EU-a koje čine čelnici zemalja članica, nema suglasnosti oko toga pitanja.
Europsko vijeće se ne želi obvezati na automatizam da će vodeći kandidat stranke koja je dobila najviše glasova dobiti potporu. Lisabonski ugovor po tom pitanju nije jasan. Samo se navodi da predsjednika Europske komisije imenuje Europsko vijeće vodeći računa o rezultatima europskih izbora. S druge strane u Europskom parlamentu prijete da neće prihvatiti nijednog kandidata koji se nije natjecao kao “spitzenkandidat” na izborima.
>>>Novi izbori, stara potraga za legitimitetom Komisije
Nakon imenovanja u Europskom vijeću, što bi se prema planovima trebalo dogoditi na summitu u lipnju, imenovani predsjednik Komisije mora biti potvrđen u Europskom parlamentu. Nakon toga, predsjednik u dogovoru s državama članicama imenuje povjerenike koji moraju proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta. Na kraju, Europski parlament mora potvrditi cijelu Komisiju.
Kandidati za vrh
Vodeći kandidat najjače političke skupine Europske pučke stranke je Nijemac Manfred Weber, socijaldemokratski kandidat je Nizozemac Frans Timmermans. Osim njih dvojice, još se kao mogući predsjednik Komisije spominje Michel Barnier, te danska povjerenica Margrethe Vestager, koja pripada liberalnoj skupini.
Što se tiče izbora novog predsjednika Europskog vijeća – sadašnjem Donaldu Tusku mandat istječe krajem studenoga – kao najčešći kandidati neslužbeno se spominju njemačka kancelerka Angela Merkel, belgijski premijer Charles Michel i nizozemski Mark Rutte.
>>>Macron: podržao bih Merkel na čelu Europske komisije
Kao mogući kandidati za predsjednika Europske središnje banke spominju se bivši i sadašnji guverneri finske središnje banke Erkki Liikanen i Olli Rehn te guverner njemačke središnje banke Jens Weidmann.
Kod izbora novih čelnih ljudi mora se voditi računa o ravnoteži između velikih i malih zemalja članica, o zemljopisnoj i spolnoj ravnoteži tako da se na kraju unutar paketa mogu naći imena koja u početku nitko nije spominjao.
