Europska središnja banka (ECB) je odlučna u sprječavanju fragmentacije između članica eurozone, izjavio je u srijedu član upravnog vijeća i guverner Narodne banke Francuske, Francois Villeroy de Galhau.
ECB sanira štetu od posljednjeg javnog istupa nove šefice Christne Legarde koja je nehotice i uzgrednom izjavom izazvala veliki skok u cijeni zaduživanja za Italiju.
>>>12. ožujak, najgori dan u povijesti europskih burzi
Situacije se u posljednjim danima pogoršala paralelno s brzim širenjem koronavirusa u Europi pa su razlike u kamatnim stopama za visokozadužene članice poput Italije i niskozadužene poput Njemačke postale bolno, ako ne i povijesno velike.
“Mi smo apsolutno odlučni povesti borbu protiv fragmentacije između zemalja eurozone i protiv detonacije dugoročnih financijskih uvjeta,” rekao je Villeroy u intervjuu za francuski poslovni list Les Echo.
>>>Fed reaktivirao masivno stvaranje novca; Trump: divan je dan
On je također naveo da je ECB, ovisno o situaciji, spreman fokus privremeno usmjeriti na snažniju kupnju državnih obveznica pojedinih zemalja. “Ako ćemo u ovo izvanredno vrijeme morati kupovati više obveznica, mi ćemo to učiniti,” rekao je.
Direktno financiranje biznisa
U osvrtu na drugo goruće pitanje, guverner je potvrdio predanost ECB-a na intervencije i kupnju komercijalnih vrijednosnica za održavanje kratkoročne likvidnosti biznisa, potez koji je Fed povukao u utorak.
>>>‘Novac iz helikoptera’ u SAD-u
“Postoji segment (tržišta) na kojem mi moramo hitro pospješiti naše akcije i to je tržište komercijalnih vrijednosnica za kratkoročno korporativno financiranje koje nije dovoljno likvidno,” rekao je.
Fed je u utorak reaktivirao mehanizme i operacije korištene tijekom financijske krize 2008. godine a osmišljene s ciljem kreditiranja biznisa bez posrednika (banaka, primarnih ili sekundarnih dilera). Riječ je o mehanizmu koji Hrvatska narodna banka zasad ne prepoznaje.
>>>HNB otkupio vrijednosne papire RH nominalnog iznosa 4,075 milijardi kuna
Kompanije komercijalne vrijednosnice koriste za kratkoročno financiranje, primjerice radi isplate plaća, i u pravilu se zadužuju na temelju obećanja, odnosno bez garancija. Zajmovi se najčešće vraćaju u roku do 270 dana. Opisano tržište je u posljednjim tjednima pod izrazitim stresom s ove i one strane Atlantika jer se vjerovnici boje da biznisi čije je poslovanje ugroženo koronavirusom neće moći ispuniti obećanja zbog čega u pomoć priskaču središnje banke.
