PreporučenoTech

EP podržao nove genomske tehnike; Vilibor Sinčić: ovdje se radi o deregulaciji GMO-a

Europski parlament podržao je tijesnom većinom u srijedu upotrebu novih genomskih tehnika u poljoprivredi, a zastupnici tvrde da će to pospješiti zelenu tranziciju stvaranjem otpornijih biljaka.

“Nove genomske tehnike pružaju dosad nezabilježene mogućnosti za europsku poljoprivredu i proizvodnju hrane”, stoji u obrazloženju izvješća švedske eurozastupnice Jessice Polfjärd.

Izvješće je usvojeno s 307 glasova za, 263 protiv i 41 suzdržanim glasom.

“Ako želimo da EU bude pionir u novim tehnologijama trebamo regulatorni okvir koji to čini mogućim”, kazala je Polfjärd dan ranije u raspravi u Europskom parlamentu.

Izvjestiteljica Jessica Polfjärd (EPP, Švedska); Foto: Philippe Stirnweiss/EP

U izvješću se navodi da će se korištenjem novih genomskih tehnika povećati otpornost prehrambenog sustava jer će biljke dobivene novim genomskim tehnikama biti otpornije na klimatske promjene i nametnike te zahtijevaju manje gnojiva ili pesticida.

“Te vrste novih biljaka, u kombinaciji s poprilično jednostavnom i brzom primjenjivošću tih novih tehnika, mogle bi donijeti koristi poljoprivrednicima, potrošačima i okolišu”, stoji u izvješću.

“Inovacija bez ugrožavanja sigurnosti”

Zastupnici smatraju da treba uvesti dvije kategorije biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama – trenutno sve podliježu istim pravilima kao i genetski modificirani organizmi (GMO). Pritom bi druga kategorija bila podložna istim pravilima kao i GMO, dok bi biljke s određenim modifikacijama (prva kategorija) bile promatrane kao konvencionalne biljke.

Helena Dalli, povjerenica Europske komisije za ravnopravnost; Foto: Philippe Stirnweiss/EP

Pritom je jedan od zahtjeva da “broj genetskih modifikacija koje su uslijedile, a koje se mogu međusobno kombinirati, nije veći od tri u bilo kojoj sekvenci kodiranja bjelančevina, uzimajući u obzir da su mutacije u intronima i regulatornim sekvencama isključene iz te granične vrijednosti“.

Povjerenica Europske komisije za jednakost Helena Dalli rekla je u utorak da spomenuti prijedlog “omogućuje inovaciju bez ugrožavanja sigurnosti“.

Vilibor-Sinčić: ovdje se radi o deregulaciji genetski modificiranih organizama

Neovisni hrvatski eurozastupnik Ivan Vilibor Sinčić sudjelovao je u utorak u raspravi o izvješću.

Čelnik stranke Ključ Hrvatske rekao je kako je stava da “za nove genomske tehnike trebaju vrijediti u najmanju ruku ista pravila kao i za stare genomske tehnike”.

Ivan Vilibor Sinčić, nezavisni zastupnik RH u EP-u; Foto: Philippe Stirnweiss/EP

“Ovdje se radi o deregulaciji genetski modificiranih organizama i proizvoda dobivenih od njih. Izglasavanjem ovog zakona počinje još jedan novi masovni eksperiment nad stanovništvom, građanima i potrošačima, ali i cijelom prirodom i biosferom koja će biti nepopravljivo kontaminirana genetskim modificiranim materijalom”, poručio je Sinčić.

Kategorizacija, detalji

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u priopćenju je naveo detalje o predloženoj kategorizaciji.

Trenutačno sve biljke dobivene novim genomskim tehnikama podliježu istim pravilima kao i genetski modificirani organizmi (GMO). Zastupnici su suglasni s prijedlogom da se uvedu dvije kategorije biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama sa zasebnim pravilima. Biljke koje se smatraju istovrijednima konvencionalnim biljkama (1. kategorija) bile bi izuzete od zahtjeva zakonodavstva o genetski modificiranim organizmima, dok bi biljke 2. kategorije i dalje podlijegale strožim zahtjevima. Zastupnici traže obvezno označavanje svih proizvoda od biljaka obje kategorije, NGT1 i NGT2.

Zastupnici se također slažu da bi sve biljke dobivene novim genomskim tehnikama trebale biti zabranjene u ekološkoj poljoprivredi jer njihovu kompatibilnost tek treba proučiti.

Biljke 1. kategorije

Za biljke dobivene novim genomskim tehnikama 1. kategorije zastupnici žele izmijeniti dopušteni opseg i broj modifikacija da bi se takva biljka smatrala ekvivalentnom konvencionalnoj biljci. Kako bi se osigurala transparentnost, zastupnici su se složili kako je potrebno uspostaviti listu svih biljaka 1. kategorije koja će biti dostupna online.

Zastupnici također traže da Komisija podnese izvješće o razvoju percepcije potrošača i proizvođača o novim tehnikama sedam godina nakon što propis stupi na snagu.

Biljke 2. kategorije

Za biljke 2. kategorije Parlament želi zadržati većinu zahtjeva iz propisa o genetski modificiranim organizmima, koji su među najstrožima na svijetu, uključujući postupak odobravanja.

Kako bi se potaknuo prihvat takvih biljaka, zastupnici su pristali na ubrzavanje postupka procjene rizika biljaka 2. kategorije koje bi trebale doprinijeti održivijem poljoprivredno-prehrambenom sustavu, ali naglašavaju da treba poštovati načelo predostrožnosti.

Zabrana patentiranja biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama

Parlament želi u potpunosti zabraniti patentiranje svih biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama te povezanog biljnog materijala, dijelova, genetskih informacija i obilježja procesa kako bi se izbjegli povećani troškovi, pravna nesigurnost i nove ovisnosti poljoprivrednika i oplemenjivača. Zatražio je i da se do lipnja 2025. izradi izvješće o utjecaju patenata na pristup oplemenjivača i poljoprivrednika raznovrsnom biljnom reprodukcijskom materijalu, kao i zakonodavni prijedlog za odgovarajuću reviziju propisa EU-a o pravu intelektualnog vlasništva.

Izjava izvjestiteljice

Nakon glasanja, izvjestiteljica Jessica Polfjärd (EPP, Švedska) istaknula je: “Biljke dobivene novim genomskim tehnikama ključne su za jačanje sigurnosti opskrbe hranom u Europi te za ‚zeleniju’ poljoprivrednu proizvodnju. Nova pravila omogućit će razvoj poboljšanih biljnih sorti koje osiguravaju više prinose, otporne su na klimatske promjene ili zahtijevaju manje gnojiva i pesticida. Nadam se da će države članice brzo usvojiti svoja stajališta kako bismo mogli donijeti nova pravila prije europskih izbora i dati poljoprivrednicima potrebne alate za zelenu tranziciju.”

Sljedeći koraci

Parlament sada može započeti pregovore s državama članicama o konačnoj verziji teksta.

Kontekst

Europska agencija za sigurnost hrane procijenila je moguće rizike povezane s biljkama dobivenim novim genomskim tehnikama. Neke takve biljke već su stavljene ili su u postupku stavljanja na tržište izvan EU-a (npr. banane koje ne tamne, koje bi mogle smanjiti rasipanje hrane i emisije CO2, na Filipinima).


Povezane vijesti