Europski parlament donio je u petak rezoluciju u kojoj traži da se poveća višegodišnji proračun EU-a i osnuje fond za opravak od najmanje dva bilijuna eura (dvije tisuće milijardi), prijeteći vetom ako se njihovi zahtjevi ne ispune.
Rezolucija je dobila potporu 505 zastupnika, 119 ih je glasalo protiv a 69 je bilo suzdržano.
>>>U drugom danu pregovora rupa u europskom proračunu ostala velika poput brexita
Od hrvatskih zastupnika protiv je glasao Mislav Kolakušić, suzdržani su bili Ruža Tomašić i Ivan Vilibor Sinčić, a svi ostali glasali su za.
Zastupnici inzistiraju da novi fond iznosi dva bilijuna eura do kojih bi se došlo posuđivanjem na tržištima kapitala i izdavanjem dugoročnih obveznica.
>>>Sassoli: EP je ključni dionik plana oporavka koji predstavlja građane i opće dobro
Taj bi se novac onda usmjeravao zemljama članicama uglavnom kao bespovratna pomoć i u obliku povoljnih zajmova.
Parlament ta sredstva traži povrh Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji također žele povećati.
“Osim sljedećeg VFO-a kao dugoročnog proračuna EU-a, potrebno je osigurati plan oporavka, ali ne na štetu postojećih i budućih programa EU-a”, ističu zastupnici.
Natuknice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj
• sredstva za oporavak moraju biti dodatak dugoročnom proračunu EU-a, a ne argument za njegovo smanjivanje • Komisija bi se trebala suzdržati od upotrebe ‘financijskih majstorija’ ili podataka koji navode na krive zaključke • Isplata iz fondova uglavnom putem bespovratnih sredstava
Europska komisija je u petak najavila da će 27. svibnja predstaviti revidirani prijedlog VFO-a i instrument za oporavak.
Predsjednica komisije Ursula von der Leyen u srijedu je zastupnicima iznijela glavne elemente toga prijedloga na kojima se još radi.
Tada je rekla da će sva sredstva iz instrumenta za oporavak biti usmjerena kroz programe EU-a, odnosno kroz europski proračun, pa će i Europski parlament imati ulogu u upravljanju tim sredstvima.
>>>Merkel: u duhu solidarnosti trebamo biti spremni na puno veći doprinos europskom proračunu
Zastupnici su u rezoluciji ponovno zatražili uvođenje izravnih izvora prihoda europskog proračuna kako bi se izbjegla potreba da zemlje članice moraju povećavati svoje doprinose zajedničkom proračunu.
Budući da se gornja granica proračunskih prihoda izražava kao udio u bruto nacionalnom dohotku, a koji će se zbog koronakrize znatno smanjiti, zastupnici traže da se ta granica znatno poveća. Dosada je europski proračun uvijek iznosio oko jedan posto BND-a.
Grabancijaš/Hina
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.