PolitikaPreporučeno

EU raspalio izvanproračunsku smrtonosnu pomoć Ukrajini

Veleposlanici država članica EU-a dogovorili su srijedu da će kroz reformu Europskog instrumenta mirovne pomoći osigurati vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od pet milijardi eura za ovu godinu, objavilo je belgijsko predsjedništvo.

“Veleposlanici EU-a načelno su dogovorili reformu Europskog instrumenta mirovne pomoći, kako bi pomogli Ukrajini s 5 milijardi eura za 2024. Europska unija ostaje odlučna osigurati trajnu potporu Ukrajini te osigurati da zemlja dobije vojnu opremu koja joj treba da bi se branila”, objavilo je belgijsko predsjedništvo na društvenoj mreži X.

U razgovorima među zemljama članicama mjesecima nije bilo napretka, a glavne prepreke su bile Njemačka i Francuska, svaka iz svojih razloga. Njemačka je tražila da se njezina bilateralna pomoć Ukrajini računa prilikom izračuna koliko će uplaćivati u taj fond. S druge strane, Francuska je tražila da se sredstvima toga fonda kupuje oružje za Ukrajinu europske proizvodnje.

Europski instrument mirovne pomoći izvanproračunski je instrument čiji je cilj jačanje sposobnosti EU-a za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i jačanje međunarodne sigurnosti.

Sada je unutar toga instrumenta, formiran Fond za pomoći Ukrajini. Iz toga fonda države članice dobivaju  novac za oružje i streljivo koje šalju Ukrajini. Dosad je iz EPF-a isplaćeno 6.1 milijarde eura za vojnu pomoć Ukrajini.

Prošle je godine visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell predložio stvaranje posebnog fonda za Ukrajinu koji bi imao na raspolaganju pet milijardi eura godišnje u sljedeće četiri godine.

Kontekst

EPF je izvanproračunski fond koji je uspostavljen kako bi se ojačala sposobnost Unije za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i jačanje međunarodne sigurnosti.

Doprinosi država članica u EPF-u određuju se prema visini bruto nacionalnog dohotka (BND).

EU iznos za izvanproračunski fond za razdoblje 2021. – 2027.  postojano povećava od prosinca 2022. godine kada je njegova iskorištenost iznosila 86%.

Gornja granica tada je postavljena na 5.5 milijardi eura (u cijenama iz 2018.).

Grabancijaš/Hina


Povezane vijesti