Europska komisija i Europsko vijeće promišljaju o aktivaciji Instrumenta protiv prisile (engl. Anti-Coercion Instrument – ACI) ukoliko propadnu žučni trgovinski pregovori s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Bloomberg je prošlog tjedna izvijestio da posezanje za alatom zagovara rastući broj članica predvođen Francuskom.
ACI bi europskim pregovaračima i nacijama dao široke ovlasti za odmazdu, uključujući nametanje novih poreza američkim tehnološkim titanima, ciljano ograničavanje američkih investicija u Europskoj uniji ili pristupa pojedinim dijelovima jedinstvenog tržišta, uključujući nacionalne i nadnacionalne javne tendere.
Posezanje za instrumentom podrazumijeva presedan i eskalaciju transatlantskog trgovinskog rata, budući da je Trump već signalizirao da će na odmazdu odgovoriti s još snažnijim pritiscima i zahtjevima.
“U ovim pregovorima vi morate pokazati snagu, morate pokazati silu, jedinstvo i odlučnost,” rekao je francuski ministar europskih poslova, Benjamin Haddad, za Bloomberg TV.
“Možemo ići dalje,” od protumjera koje je najavila Europska komisija, dodao je prizivajući ACI.
Komisija može predložiti korištenje instrumenta, osmišljenog kao sredstvo za odvraćanje i/ili odgovor na hotimičnu prisilu trećih zemalja, ali je njegova primjena u nadležnosti pojedinih suverena.
Bloomberg navodi da ACI u aktualnom trenutku podržava oko šest članica, dok su ostale spremne na ustupke i preferiraju dogovor.
Visoki ulozi
Trump je na signale otpora reagirao u petak s povećanjem uloga, doznao je Financial Times od tri osobe upoznate s pregovorima.
Njegova administracija ususret krajnjem roku za primjenu carina, određenom za 1. kolovoza, traži minimalnu temeljnu carinu na sav uvoz iz EU u visini od 15% do 20%.
Washington je velikoj većini zemalja nametnuo osnovnu harmicu od 10%.
Ukoliko dogovor izostane, carine na uvoz iz EU iznosit će 30%.
FT piše da je povjerenik Europske komisije za trgovinu, Maroš Šefčovič, prošlotjednu rundu pregovora zaključio “u lošem raspoloženju”.
EU se uslijed impassea pripremio za negativan ishod pregovora i može djelovati brzo i precizno. Blok je već odobrio harmice na američke proizvode vrijedne 21 milijardu eura koje ciljaju politički osjetljive države u SAD-u. Bloomberg za primjer navodi carine na soju iz Louisiane, odakle je predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson, na poljoprivredne proizvode, perad i motocikle.
U pričuvi je i širi paket carina vrijedan 72 milijarde eura usmjeren na industrijsku robu, uključujući zrakoplove tvrtke Boeing Co., automobile proizvedene u SAD-u i viski burbon.
“Mi ne želimo trgovinski rat, ali ne znamo hoće li nam SAD ostaviti izbora,” rekao je jedan od europskih diplomata za FT.
“Raspoloženje se očito promijenilo” u korist odmazde. “Mi se nećemo nagoditi na 15%,” dodao je drugi.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.