Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji sa Zagreb Film Festivalom organizirao je u petak raspravu na temu funkcioniranja europske kinematografije u koronakrizi tijekom koje su se svi sudionici složili da kulturni i kreativni sektor Europske unije treba dodatnu potporu za oporavak.
>>>Kreativci: sad smo svi u ratnom dobu
Zastupnica u Europskom parlamentu Petra Kammerevert (S&D, Njemačka; Odbor za kulturu i obrazovanje) podsjetila je da se Parlament u nedavno završenim pregovorima o novom višegodišnjem proračunu Europske unije uspio izboriti za gotovo dva puta veću financijsku omotnicu od one koju je za program Kreativna Europa predlagalo Vijeće, odnosno države članice. Zalaganjem europarlamentaraca u razdoblju od 2021. do 2027. korisnici Kreativne Europe moći će računati na ukupno 2.2 milijarde eura. “To je gotovo onaj iznos koji je Europski parlament početno i tražio i to je naš veliki uspjeh,” rekla je Kammerevert podsjetivši da je “Kreativna Europa” program kojim se podupire europska kinematografija, umjetnost i kreativne djelatnosti, radi otvaranja radnih mjesta i poticanja rasta u Europi, kao i stvaranja novih međunarodnih mogućnosti, otvaranja novih tržišta i privlačenja publike.
Kammerevert je također rekla kako se nada da će države članice za kulturne i kreativne sektore i industrije izdvojiti najmanje 2% sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Zastupnik Predrag Fred Matić (S&D, Odbor za kulturu i obrazovanje) rekao je kako su svi njegovi kolege u Odboru za kulturu svjesni velikih problema i ograničenja s kojima se suočava filmska industrija. “Znamo da su to problemi koje dijeli i širi kreativni sektor i spremni smo slušati prijedloge kako na najbolji način možemo pomoći,” rekao je Matić te pozvao predstavnike industrije na dijalog.
>>>Zajmovi s kamatom od 0.1% za kulturnjake i kreativce, 0.2% za sektor mora i prometa: HAMAG-BICRO
Zastupnica Željana Zovko (EPP, Odbor za kulturu i obrazovanje) istaknula je kako kreativni sektor ima velikog partnera u Europskom parlamentu. Podsjetila je da je još 2007. Parlament ustanovio Nagradu LUX kao potporu europskoj kinematografiji te je napomenula da će se ubuduće priznanje dodjeljivati po promijenjenom postupku. “Zbog koronakrize u finale će ići samo tri filma, a o pobjedniku će ravnopravno odlučivati glasovi eurozastupnika i publike.”
Kandidate za nagradu u prosincu će odabrati stručni žiri, a tko je od njih laureat publike i zastupnika doznat će se u travnju 2021. na prigodnoj svečanosti u Europskom parlamentu. Uz promijenjeni postupak, Parlament ima i novog partnera u dodjeli nagrade: Europsku filmsku akademiju.
>>>Pripremite ‘svečane dekice’ i njam-njam kokice za sjajne online projekcije Zagreb Film Festivala
Na dvije rasprave na Zagreb Film Festivalu: o produkciji tijekom pandemije COVID-19 te o mjerama za spas kina – o izazovima i očekivanjima te o primjerima dobre prakse na nacionalnoj i europskoj razini, govorili su još i predstavnici industrije te resornih institucija: Krešimir Partl (državni tajnik, Ministarstvo kulture), Julie-Jeanne Régnault (glavna tajnica, Udruga ravnatelja europskih filmskih centara– EFAD), Ankica Jurić Tilić (producentica, Kinorama), Ada Solomon (EWA/EFA/HiFilm), Christian Bräuer (predsjednik Međunarodne konfederacije umjetničkih kina – Cicae), Alen Munitić (Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača /Kino Mediteran/ Fmfs), Christopher Peter Marcich (ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra), te Nico Simon (Europe Cinemas). Rasprave je moderirala Martina Petrović (Ured MEDIA, Hrvatska).
Grabancijaš/Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.