Već tradicionalna manifestacija “Najveća hrvatska fišijada” ove će se godine održati u Belom Manastiru 5. rujna, a “Ribarski dani” tjedan dana kasnije u Kopačevu, od 11. do 13. rujna.
Zbog trenutne epidemiološke situacije obje će se manifestacije održati u znatno manjem obujmu pa će tako na Fišijadi kuhati samo kuhari s pozivnicom i to najviše njih 25., a i Ribarski će se dani održati s manjim brojem izlagača, izvođača i posjetitelja.
U sklopu manifestacija održat će se i kulinarske radionice Ribarski divani na kojima će renomirani kuhari iz Udruge kuhara Osječko-baranjske županije pokazati na koje sve načine pripremiti slatkovodnu ribu. Najviše će se, već tradicionalno, spremati šaran, a riječ je o ribi koja se, uz pastrvu, najviše uzgaja u Hrvatskoj ako govorimo o slatkovodnoj ribi.
>>>‘Jedi što vrijedi’ riba iz Hrvatske sve traženija u EU
Obje se manifestacije održavaju u sklopu projekta “Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi” koji promovira konzumaciju hrvatskih proizvoda ribarstva, a ovog puta je naglasak na slatkovodnoj ribi. Projekt je pokrenut u svrhu promocije proizvoda hrvatskog ribarstva, što obuhvaća proizvode iz ulova, uzgoja i prerade. Cilj projekta je pridonijeti povećanju potrošnje lokalnih proizvoda ribarstva, postići njihovo odgovarajuće vrednovanje, te doprinijeti izgradnji i podizanju kulture konzumacije ribe i proizvoda ribarstva u Hrvatskoj.
Odobreno više od 14 milijuna kuna
Hrvati su po konzumaciji ribe na začelju EU. “Upravo je to ono što želimo promijeniti na način da djelujemo na svijest potrošača da je veća konzumacija ribe zbog nutritivnih i protektivnih svojstava izravan doprinos zdravijoj prehrani, a s druge strane time pridonosimo očuvanju proizvodnje i radnih mjesta što je posebice važno jer nam se proizvodni kapaciteti u slatkovodnom ribarstvu, za razliku od marikulture, još uvijek nisu stabilizirali,” objasnio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo HGK Dragan Kovačević. Hrvatskoj gospodarskoj komori do sada je za projekt odobreno nešto više od 14 milijuna kuna iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.
Iz Komore poručuju kako je mijenjanje navika dugotrajan proces i zato planiraju da se obje ove manifestacije nastave održavati u sklopu projekta “Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi” za koje su iz istoimenog EU fonda osigurali oko 400 tisuća kuna bespovratnih sredstava za kupovinu potrebne dugotrajne imovine kao što su šatori, stolovi, klupe i oprema za pripremu ribe.
>>>Projekt Riba Hrvatske – jedi što vrijedi ‘pliva’ dalje
Stvoren je i jedinstveni krovni brend proizvoda ribarstva; znak Riba Hrvatske jedi što vrijedi koji potrošačima garantira da proizvod koji ga nosi potiče iz strogo kontroliranog sustava sigurnosti hrane, da se u proizvodnji vodi računa o okolišu i puno ulaže u stroge uvjete zaštite okoliša te da se poštuju prava radnika i ostali pozitivni propisi RH i EU. Takva proizvodnja osigurava lokalne mogućnosti zapošljavanja, posebice na otocima i u ruralnim područjima.
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva koja promiče, zastupa i štiti interese članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina. Grabancijaš priopćenja HGK od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.