Konferencija i vikend hackathon povodom Dana otvorenih podataka propitivali su dostupnost podataka javnog sektora – kada će postati otvoreni i upotrebljivi, o prednostima i rizicima online glasanja i podacima koji nedostaju u evidenciji financiranja političkih kampanja.
Dani otvorenih podataka i ove su godine zaključeni vikend hackathonom gdje je Ranajay Das demonstrirao novu tražilicu Akata gradonačelnika Grada Zagreba koju razvija s Draženom Lučaninom iz Code for Croatia (CfC), neformalne grupe ‘haktivista’ pridružene Gongu. Trenutno u beta fazi tražilica sadrži tek manji dio dokumenata, ali omogućila bi pretraživanje bez vremenskog ograničenja na periode koje trenutno postoje na službenoj tražilici akata. Druge funkcionalnosti pozvani ste isprobati, pa i predložiti nove.
Filip Rodik iz CfC, preuzeo je podatke iz godišnjih financijskih izvješća političkih stranaka objavljenih na stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Donacije se mogu pregledavati i desnim klikom na pojedinu stranku funkcijom „Drill through“ ili pretraživati prema imenu donatora. Prihodi i rashodi iz godišnjih izvještaja političkih stranaka mogu se pregledavati i pretraživati prema stavkama, isto kao i bilance.
>>>Gong upozorava na nedostatke u praćenju političkog oglašavanja na društvenim mrežama
Ana Lovrin istaknula je kako DIP može djelovati u okviru svojih ovlasti, a koliko je vjerojatno da je kontrolor ZET-a uplatio vlastitih 30 tisuća kuna za kampanju zagrebačkog gradonačelnika, pitanje je za poreznu inspekciju.
Najmlađa ekipa na ovogodišnjem hackathonu probijala se kroz hrvatski politički sustav kako bi osmislila platformu na kojoj bi bilo moguće pronaći sve o politici na jednom mjestu. Svoje rješenje predstavili su prezentacijom. Ženski tim radio je na pregledu podataka o zastupnicama u aktualnom sazivu Hrvatskog sabora, kako su kotirale na izbornim listama, koliko su mandata i glasova osvojile u svojim izbornim jedinicama, i koliko su zastupljene kao predsjednice ili podpredsjednice radnih tijela Sabora.
Najavljen je i apel za Parlametar, aplikaciju koja prati aktivnosti zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru, s pozivom na otvaranje Hrvatskog sabora građanima. Podržati ga možete svojim potpisom i podijeliti s drugima koliko je važno imati brz i jednostavan pristup svim podacima koji bi nas o tome što se u Saboru događa mogli zanimati.
Otvoreni podaci moraju biti pretraživi i dostupni svima
Sve o radu Sabora je objavljeno na službenim stranicama, ali koliko su uistinu takozvanoj općoj javnosti dostupni i pretraživi ti podaci? – pitanje je o kojem se raspravljalo na prvom panelu konferencije u petak prije hackathona.
„Svrha otvorenih podataka je da građani znaju što država radi. Dakle, otvoreni podaci moraju biti pretraživi i dostupni svima, a ne samo stručnjacima“, rekao je Petar Vidov, glavni urednik fact-check portala Faktograf. Slavica Lukić, članica Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva upozorila je na često prikrivanje podataka pozivanjem na GDPR, a Božo Zeba iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva najavio otvaranje novih setova podataka u sklopu projekta financiranog iz EU fondova. Izjave sudionika panela dostupne su na twitteru #ODD2020.
>>>Gong: politička elita naplatom ograničava pristup podacima o vlasništvu tvrtki
Hrvatska nije spremna uvesti online glasanje, zaključak je drugog panela na kojem se moglo čuti o iskustvima Estonije, jedine članice EU koja je uvela online glasanje. Istovremeno, online glasanje izgledna je budućnost, a istraživanja pokazuju kako bi izlaznost mladih mogla porasti uvođenjem ovakve inovacije u izborni sustav, istaknula je Romea Manojlović Toman s Pravnog fakulteta. Jedan od izazova je kako osigurati tajnost glasanja, smatra Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti koji kao prepreku vidi i nedostatak političke volje da se što većem broju građana osigura mogućnost uključivanja u izbore.
„Ideja da veća izlaznost ugrožava poziciju najvećih političkih stranaka možda je jedna od prepreka uvođenju online glasanja“, rekao je Berto Šalaj, a Slaven Hojski iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) zaključio kako je do online glasanja dug put, jer prednost se u odnosu na pristupačnost, daje sigurnosti.
Posljednji panel kojim je u petak zaključena konferencija bavio se temom koju je Gong pratio kroz političke kampanje za europske i predsjedničke izbore prošle godine – koliko je transparentno financiranje političkog oglašavanja i kako regulirati takvo oglašavanje na društvenim mrežama.
Đurđica Klancir, novinarka Net.hr, napomenula je kako se među donatorima političkih kampanja pojavljuje sve više nepoznatih imena, nepoznatih i malih tvrtki u cilju skrivanja onih pravih koje će moći utjecati na donošenje odluka. Ana Lovrin istaknula je kako DIP može djelovati u okviru svojih ovlasti, a koliko je vjerojatno da je kontrolor ZET-a uplatio vlastitih 30 tisuća kuna za kampanju zagrebačkog gradonačelnika, pitanje je za poreznu inspekciju.
>>>Kvazi-neovisni Gong radi oštru kampanju protiv Dubravke Šuice: Plenković
Mia Biberović, novinarka Netokracije, smatra kako bi DIP trebao prikupljati više informacija o oglašavanju na društvenim mrežama jer voditelji takvih kampanja sigurno vode evidenciju o svakom kliku. Da samoregulacija koju su uvele društvene mreže nije dovoljna, rekla je Jelena Tešija, komunikacijska stručnjakinja Gonga te najavila zanimljivo razdoblje pred nama u kojem će Europska unija pokušati regulirati društvene mreže.
Na marginama konferencije predstavljen je i projekt Twinning Open Data Operational za razvoj kapaciteta Sveučilišta u Zagrebu kako bi se znanstvenicima (i građanima) omogućilo koristiti otvorene podatke hrvatskog javnog sektora.
Gong
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.