“S obzirom na to da ovakvu situaciju sa cijenama materijala i proizvoda nismo doživjeli u posljednjih 20 godina, bilo je jasno da se ovakvo pitanje mora riješiti na najvišoj razini, s jasnim smjernicama za postupanje za sve uključene, bez obzira na to govorimo li o proračunskim ili sredstvima EU,” rekla je savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, o Zaključku o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda, koji je Vlada danas donijela.
>>>U svibnju 2022. nastavak propinjanja cijena građevnog materijala | DZS
Čagalj je pozdravila donošenje Zaključka te istaknula da hrvatski građevinari ovakav dokument čekaju već godinu dana. “Vjerujemo da će se pronaći sredstva za namirenje razlika u cijeni materijala i da neće doći do zaustavljanja projekata. Hrvatska gospodarska komora dala je svoj doprinos ovoj problematici formirajući indekse cijena od 10/2020 do danas te ćemo i dalje pratiti kretanje cijena kako bi svi imali informaciju što se događa na tržištu kod nas i u EU te mogli potraživati razliku u cijeni,” rekla je Čagalj.
Sufinanciranje projekata
Po pitanju problema oko sufinanciranja projekata EU, prijedlog HGK je formiranje posebnog fonda iz sredstava EU, iz kojeg bi bilo moguće financirati upravo priznavanje porasta cijena. Drugi način su kreditne linije za taj prekoračeni dio sredstava s malom kamatom, odnosno ono što je najizglednije od dijela projekata će se trebati odustati, posebno onih kod kojih se još nije započelo s izvođenjem kako bi se podmirili troškovi povećanja cijena u projektima koji su već u poodmakloj fazi.
>>>HGK i HUP utvrdili ažurirane i unaprijeđene Posebne uzance o građenju
Naime, veliki porast cijena građevinskog materijala i proizvoda stvorio je ozbiljne probleme na tržištu. Javila se bojazan da će se zbog ovog problema usporiti realizacija dijela značajnih infrastrukturnih projekata zbog nepriznavanja povećanja troška po cijenama pojedinih materijala, već samo za cijeli iznos ugovora. Između ostalog, javni naručitelji nisu imali neku referentnu točku oko formiranja cijena i uostalom pravdanja EU sredstava.
Kontekst
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina na današnjoj sjednici Vlade je izvijestio da se zaključkom o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda, pojašnjava procedura utvrđivanja razlike u cijeni radova tako da će u slučaju povećanja cijene radova za više od 10 postotaka, razliku preko 10 postotaka snositi javni naručitelji, a povećanje cijene radova do 10 postotaka snose izvođači radova.
>>>Lagarde zvoni na uzbunu | financijska stabilnost
Cilj te Vladine mjere je po njegovim riječima ublažavanje nastalih poremećaja u građevinskom tržištu te uspješna provedba i dovršetak svih većih započetih projekata ugovorenih u postupcima javne nabave, kao i poticanje ugovaranja novih projekata.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš/HGK/Hina
