Udio duga opće države u bruto domaćem proizvodu (BDP) na kraju lipnja 2023. godine iznosio je 66.5%, 5.9 postotnih bodova manje u poredbi s istim mjesecom lani i 2.6 postotnih bodova manje u poredbi s krajem prethodnog tromjesečja, izvijestila je u ponedjeljak Hrvatska narodna banka (HNB).
Time je nastavljen trend pada udjela duga opće države u BDP-u koji je započet u drugom tromjesečju 2021. godine.
>>>Dug opće države 340,6 milijardi kuna – 87,4% BDP-a | HNB | lipanj 2021.
S obzirom na strukturu duga, 69.2% duga opće države odnosilo se na unutarnji dug, dok se preostalih 30.8% odnosilo na inozemni dug, navodi se u novom Statističkom priopćenju HNB-a o dugu opće države.
Ukupan konsolidirani dug svih podsektora opće države na kraju lipnja 2023. iznosio je 47.9 milijardi eura pa je u odnosu na kraj lipnja 2022. ostvaren rast od 2.3 milijarde eura (ili 5,0%).
Na putanju javnog duga prošlog se tjedna osvrnuo ekonomist Velimir Šonje s bilješkom da su prihodi od poreza rebalansom uvećani za 1.2 milijarde eura.
>>>Lindnerovi ‘poučci’ o javnom dugu, inflaciji i imigraciji
“Državna blagajna se tako dobro punila ove godine – najvećim dijelom zbog inflacije – da Vlada i nakon velikog povećanja rashoda može očekivati bolji fiskalni rezultat od ranije planiranog proračuna,” napisao je Šonje.
- prije je očekivan deficit konsolidirane opće države od 0.7% BDP-a, a sada je očekivanje smanjeno na 0.3%;
- prije očekivani omjer javnog duga i BDP-a od 62.6% BDP-a krajem ove godine, sada je smanjen na 60.7%.
Hrvatska s navedenim projekcijama udovoljava kriterijima o konvergenciji definiranima Ugovorom iz Maastrichta koji od država članica traže ograničenje javnoga duga na 60% BDP-a i proračunskog deficita na 3% BDP-a.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
