Hrvatska narodna banka (HNB) javlja da je ukupno stanje konsolidiranog duga opće države na kraju lipnja 2021. iznosilo je 340,6 milijardi kuna, pa je u odnosu na kraj ožujka 2021. ostvaren rast od 0,3 milijarde kuna (ili 0,1%). U poredbi s krajem lipnja 2020. dug je veći za 11,1 milijardu kuna (ili 3,4%).
>>>Weidmann upozorio na ‘teško servisiranje’ dugova u eurozoni
“Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 5,2 milijarde kuna (ili 2,4%) te inozemnog duga za 5,9 milijardi kuna (ili 5,2%). U odnosu na prethodno tromjesečje za unutarnji dug bilježi se rast od 2,7 milijardi kuna (ili 1,2%), a za inozemni dug pad od 2,4 milijarde kuna (ili 2%).
Promatrano u odnosu na godišnji bruto domaći proizvod (BDP), ukupni je dug na kraju lipnja 2021. iznosio 87,4% BDP-a, a na kraju lipnja prethodne godine taj je udio iznosio 84,6%, što je povećanje od 2,8 postotnih bodova na godišnjoj razini, ali i smanjenje od četiri postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje kada je ovaj omjer iznosio 91,4%,” navodi se u novom Statističkom priopćenju HNB-a.
Proračunska pravila
Aktualni je dug značajno izvan granica europskog Pakta o stabilnosti i rastu prema kojem udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60% BDP-a na kraju prethodne financijske godine. Ako nije tako, udio mora pokazivati tendenciju značajnog smanjivanja i zadovoljavajućom se dinamikom mora približavati referentnoj vrijednosti.
>>>EK u dva mjeseca odobrio 1.9 bilijun eura državne pomoći, oko 15 puta više nego u cijeloj 2018.
Europska unija je Pakt o stabilnosti i rastu suspendirala u prvom valu pandemije.
Europska komisija je najavila da će prema kraju godine predložiti pojednostavljenje složenih proračunskih pravila s ciljem smanjenja zbog pandemije akumuliranog duga i snaženja javnih investicija.
Metodologija duga opće države
Središnja država, prema sektorskoj klasifikaciji ESA 2010, uz tijela središnje države uključuje i Hrvatsku radioteleviziju, HBOR, Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te javna trgovačka društva koja zadovoljavaju metodološke kriterije, a od kojih su najvažnija HŽ Infrastruktura, Autocesta Rijeka – Zagreb i Hrvatske autoceste. Fondovi socijalne sigurnosti prema metodologiji ESA 2010 uključuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje (više/HNB).
Pratite nas na Google vijestima
