Izložbu u organizaciji eurozastupnika Davora Škrleca, na kojoj su predstavljeni hrvatski povijesni inovatori te suvremene inovacijske kompanije, otvorila je u utorak potpredsjednica Europskog parlamenta Heidi Hautala, posebice istaknuvši ulogu hrvatskih inovatora u sektoru prometa.
Hautala je na otvaranju izložbe istaknula promet, inače jedan od najvažnijih sektora EU-a, kao gospodarsku granu u kojoj danas, kada je riječ o inovacijama, prednjače hrvatski inovatori.
“Hrvatske inovacije predvode u izumima u prometu, a to je sektor u kojem trebamo različite vrste inovacija. Trebamo tehnologije, ali trebamo i drugačije organizirati naša društva”, rekla je Hautala.
Vizionari koji su oblikovali Europu
Izložba “Hrvatske inovacije – vizionari koji su oblikovali Europu” predstavila je najznačajnije izume hrvatskih povijesnih inovatora, poput Nikole Tesle, Slavoljuba Penkale, Fausta Vrančića, Lavoslava Ružičke i Marina Getaldića.
“Prema podacima iz 2017. Hrvatska izdvaja 0,86 posto BDP-a za istraživanje i razvoj inovacija, što je ispod prosjeka EU-a, koji iznosi 2,06 posto”
DAVOR ŠKRLEC
Izložene su i suvremene inovacije hrvatskih kompanija Rimac Automobili, Greyp Bikes, Končar i ALTPRO, ali i manji inovatori, poput Nenada Grgeca, Jasne Gajinov i Luke Grgeca, koji su osmislili štapiće za uši iz čijeg je proizvodnog procesa u potpunosti izbačena plastika.
Škrlec iz zastupničkog kluba Zeleni/EFA) i zamjenik u parlamentarnom odboru za industriju, istraživanje i energetiku, kazao je kako su hrvatske inovacije doprinijele razvoju europskoga društva, premda europska javnost nije dovoljno upoznata s njihovim podrijetlom.
“Svrha ove izložbe je podizanje svijesti europske javnosti o inovacijama hrvatskih inovatora koje su doprinijele razvoju europskoga društva, kulture i znanosti, a s čijim podrijetlom ljudi nisu u dovoljnoj mjeri upoznati”, istaknuo je Škrlec.
>>>Stemi Hexapod: ‘hrvatski kurikulum’ za robotiku usvajaju škole širom svijeta
Škrlec je naglasio kako o inovacijama ovisi budućnost Europe, posebice kada je riječ o klimatskim promjenama, te da će se bez inovacija Europa suočavati s velikim problemima.
Dodao je kako suvremeni hrvatski inovatori nude ekološki prihvatljiva rješenja, a posebno je istaknuo mlade inovatore i izume poput pametnih narukvica za punjenje mobilnih uređaja i aplikacije za pametno gospodarenje otpadom.
“Ova izložba pokazuje da u Hrvatskoj postoje inovatori koji nude ekološki prihvatljiva rješenja poput zaštite od buke i poplava, pročišćivanja zraka, alternative jednokratnoj plastici i smanjivanju emisija ugljičnog dioksida”, rekao je Škrlec.
“Naši mladi inovatori osmislili su sjajna rješenja poput pametne narukvice za punjenje mobilnih uređaja i aplikacije za pametno gospodarenje otpadom”, dodao je.
Hrvatska premalo ulaže u istraživanje i inovacije
Nakon otvorenja izložbe organizirana je i rasprava o izazovima s kojima se inovatori suočavaju pri razvoju inovacije, pronalasku financiranja i plasiranju proizvoda na tržište.
Škrlec je kao pozitivnu okolnost istaknuo da je Europska unija za razdoblje između 2021. i 2027. povećala sredstva za program Obzor Europa, kao važnog financijskog okvira za razvoj inovacija.
>>>Proračun Obzora skočio na 120 milijardi eura; Tomašić: nove i slabije članice dobivaju mrvice
Naglasio je kako Hrvatska, kao najmlađa članica Europske unije, mora prepoznati svoje prilike u takvom okruženju te ukloniti važne prepreke, među kojima je posebno istaknuo opsežnu birokraciju.
Upozorio je da Hrvatska sada premalo ulaže u istraživanje i inovacije te kako treba povećati izdvajanja za znanost, istraživanje i razvoj kako bi se stvorila klima za razvoj inovacija, ali i spriječio odljev mozgova.
“Prema podacima iz 2017. Hrvatska izdvaja 0,86 posto BDP-a za istraživanje i razvoj inovacija, što je ispod prosjeka EU-a, koji iznosi 2,06 posto”, istaknuo je Škrlec
Uzorna Sveta Nedelja
Grad Sveta Nedelja u raspravi je istaknut kao primjer sredine s pozitivnom ulagačkom klimom koja je prepoznala da su inovatori nositelji razvoja.
Gradonačelnik Dario Zurovec kazao je kako je Sveta Nedelja postala sinonim za grad s pozitivnom ulagačkom klimom. Istaknuo je podatak kako oko deset posto stanovništva Svete Nedjelje, grada s oko 20 000 stanovnika, čine poduzetnici.
Zurovec je kazao kako od poduzetnika ne treba “samo oduzimati”, već im treba nešto pružiti kako bi uspjeli, a kao primjere je istaknuo razvoj infrastrukture te smanjenje poreza i parafiskalnih nameta.
Dodao je kako je Sveta Nedelja jedna od rijetkih malih sredina u Hrvatskoj koja se ne suočava s problemom iseljavanja, već očekuje i useljavanje novih stanovnika.
