Većini Hrvata ne bi smetala osoba na najvišoj izabranoj političkoj funkciji u zemlji koja je invalid, različite boje kože, vjere i etničkog podrijetla od većine ili koja pripada LGBTI zajednici, a istodobno nešto preko polovice njih ne bi se osjećalo ugodno da im je dijete u ljubavnoj vezi s osobom istoga spola, pokazuju rezultati specijalnog Eurobarometra o diskriminaciji u Europskoj uniji.
U usporedbi s istraživanjem od prije četiri godine na istu temu, za jedan posto, s 40 na 41 posto, porastao je broj onih koji bi se osjećali potpuno neugodno ako bi im sin ili kći bili u istospolnoj vezi, a potpuno ugodno za njih 11 posto, što je isti postotak kao i prije četiri godine.
Europska komisija je 24. listopada objavila rezultate specijalnog Eurobarometra u kojem su građani svih 28 zemalja članica ispitivani o njihovim stavovima o diskriminaciji i socijalnoj prihvatljivosti različitih skupina kojima prijeti opasnost od diskriminacije.
Istraživanje, čiji su rezultati u četvrtak objavljeni, provedeno je između 9. i 25. svibnja 2019. godine, a njim je obuhvaćeno 27438 osoba iz 28 zemalja članica.
Većina Hrvata nema ništa protiv da na najvišoj izabranoj političkoj funkciji bude žena (89 posto), osoba koja se doživljava kao mlada (81 posto), osoba s invaliditetom (83 posto), osoba koja se doživljava kao stara (80 posto), osoba različite boje kože od većine stanovništva (68 posto), osoba različite religije (71 posto), osoba različitog etničkog podrijetla (68 posto).
Na upit kako bi se osjećali da na toj funkciji bude homoseksualac, lezbijka ili biseseksualna osoba, 45 posto anketiranih je odgovorilo da bi se ugodno, njih 15 posto “umjereno ugodno”, a 35 posto neugodno. S interseksualnom osobom na najvišoj funkciji ugodno bi se osjećalo 37 posto, s transrodnom osobom 36 posto.
Većina ispitanika, njih 54 posto, osjećala bi se ugodno da je najvišoj političkoj funkciji osoba romskog podrijetla, 19 posto njih umjereno ugodno, a 24 posto neugodno.
Manja razna prihvatljivost unutar obitelji
Kada je riječ o vlastitoj djeci, rezultati pokazuju manju razinu prihvatljivosti osoba koje pripadaju manjinskim skupinama.
Na pitanje koliko bi se ugodno osjećali ako je jedno od njihove djece u ljubavnoj vezi s bijelcem, njih 87 posto je odgovorilo ugodno, s kršćaninom (87 posto), s mladom osobom (76 posto), s ateistom (65 posto), s osobom s invaliditetom (64 posto), sa Židovom (57 posto), s Azijcem (46 posto), s crncem (45 posto), s budistom (48 posto), sa starom osobom (35 posto), s osobom istog spola (25 posto), s muslimanom (47 posto), s Romom (36 posto), s interseksualnom osobom (19 posto) i s transrodnom osobom (18 posto).
Najneprihatljivija veza njihova djeteta bila bi s transrodnom osobom (57 posto bi se osjećalo neugodno), s intereseksualnom osobom (55 posto), s osobom istoga spola (54 posto).
>>>Tolerantnost humanističkih studenata ‘lijepa nada za hrvatsko društvo’: HHO/anketa
U usporedbi s istraživanjem od prije četiri godine na istu temu, za jedan posto, s 40 na 41 posto, porastao je broj onih koji bi se osjećali potpuno neugodno ako bi im sin ili kći bili u istospolnoj vezi, a potpuno ugodno za njih 11 posto, što je isti postotak kao i prije četiri godine.
Rezultati pokazuju velike razlike u stavovima po zemlja članicama. Tako bi za 93 posto Nizozemaca bilo posve u redu da im je premijer istospolne orijentacije, dok ih je u Bugarskoj 17 posto. Za tri posto Bugara bilo bi posve prihvatljivo da imaju zeta ili nevjestu isto spola kao i njihovo dijete, dok kod Nizozemaca i Šveđana taj postotak iznosi 69 posto.
Prosječno u EU-u za 69 posto ispitanih osjećalo bi se ugodno ako im je dijete u vezi s osobom židovskog podrijetla, što je 9 posto više u odnosu na 2015. godinu, a 55 posto njih ako im je dijete istospolne seksualne orijentacije, za 11 posto više od prije četiri godine.
