Hrvatski suverenosti predložili super neoliberalne i uber dampinške ‘mini poslove’

Hrvatski suverenisti u srijedu su u saborsku proceduru uputili prijedlog zakona skrojen po uzoru na uglavnom zloglasne “mini poslove” u Njemačkoj. Prema predloženom, hrvatskim bi se radnicima omogućila dodatna zarade kroz obavljanje najviše dva dodatna posla istovremeno kod različitih poslodavaca.

“Smatramo da je stanje na tržištu rada, kao i potreba sprječavanja demografskog pada i stope iseljavanja stvorila potrebu za uvođenjem pravnog temelja za nove oblike zapošljavanja. Zbog toga danas u saborsku proceduru upućujemo naš prijedlog Zakona o dodatnim poslovima kojim će se našim radnicima legalno otvoriti mogućnost dodatne zarade. Dodatni je posao posao koji se dogovara između poslodavaca i umirovljenika, odnosno između osobe koja već ima ugovor na određeno ili neodređen vrijeme kod drugog poslodavca. Ključna prednost dodatnog posla je da je plaća ostvarena od dodatnog posla izuzeta od poreza na dohodak, te drugih prireza i poreza,” rekao je tijekom predstavljanja prijedloga zastupnik Hrvatskih suverenista Marko Milanović Litre ističući da umirovljenici s crkavicom od plaće ne gube pravo na crkavicu od mirovine.

>>>‘Mini poslovi’, liberalizacija, fleksibilizacija i socijalne note sa sastanka o Zakonu o radu | HGK

Litre se potom pozvao na zakon u Njemačkoj “‘gdje gotovo svaki četvrti zaposleni ima dodatni posao ili ‘mini job'” te natuknuo kako shema pogoduje poslodavcima, sugerirajući, bez ikakvih dokaza, da je ona dobra i za radnike.

60% bruto minimalca

Izrečeni prijedlog otklanja mogućnost da radnici dodatne poslove sklapaju s poslodavcima za koje već rade ili s njima povezanim društvima ili osobama, a pojedina bi osoba mogla obavljati najviše dva dodatna posla kod različitih poslodavaca s najviše 30 sati tjedno.

Mjesečna bi plaća pritom bila ograničena u bruto iznosu od 60 posto bruto iznosa propisane mjesečne minimalne plaće u Hrvatskoj.

Neoliberalizam “na entu”

Svatko upoznat s konceptom “mini poslova” danas zna da su oni više nego manje deklarirani trojanski konj za socijalni damping i devalvaciju vrijednosti rada. Reuters je još u 2012. godini u pronicljivom izvještaju podcrtao da on ljude porobljuje u prekarnim superpotplaćenim poslovima dok istovremeno “frizira” stopu zaposlenosti.

Osobe u Njemačkoj osuđene na “mini poslove” često zarađuju manje od eura po satu.

“Vidio sam ljude koje zarađuju tako malo koliko je 55 centi po satu,” rekao je svojedobno o prilikama, koje se nisu značajno izmijenile do danas, Peter Huefken iz agencije za zapošljavanje Stralsund poznate po tome što je bila prva u Njemačkoj koja je posegnula za tužbama protiv poslodavaca koji zakonodavni okvir iskorištavaju kako bi radnike nagradili bijedom.

Danas, gotovo dva desetljeća nakon četvrte runde Hartz reformi začetih u 2003. godini kojima je liberalizirano njemačko tržište rada u maniri koju predlažu Hrvatski suverenisti nema nikakve sumnje da su “mini poslovi” izazvali depresiju vrijednosti rada i rezultirale tržištem rada u dvije razine.

Nonsens

Osim povijesno čvrsto utvrđenog i potvrđenog dampinškog karaktera, prijedlog Hrvatskih suverenista osobito iznenađuje u kontekstu pandemije koronavirusa koja je doslovce razorila prekarno tržište mini poslova u Njemačkoj. Prema posljednjim dostupnim službenim podacima u Njemačkoj je lani nestalo 870,000 “dodatnih poslova” zbog čega je njihov udio na tržištu rada najniži od 2004. godine. Ovih dana, čak i površan uvid u njemački tisak u kontekstu “mini poslova” nudi pregršt svjedočanstava o razmjerima pušione  i nevolja koje predlažu Suverenisti.

>>>Na njemačkom tržištu rada sve po starom, podzaposlen ili prekarno zaposlen svaki 5 radnik

Guranje ovakvog zakona u kontekstu Hrvatske, gdje različite, loše prepisane ili primjenjene sheme mjera za zapošljavanje već vješto priječe rast plaća ili poslodavcima omogućuju da radnike “uvježbavaju” uz trošak od nula kuna, uz argumente kako bi to popravilo demografska kretanja ili spriječilo iseljavanje, nije ništa drugo nego nonsens.

Umirovljenici u zlatnim godinama trebaju mirovinu dostojnu života i uživanja, a ne jedan ili dva potplaćena posla koja će biti uskraćen drugim dionicima na tržištu rada dok poslodavcima otvaraju put do iskorištavanja bijede.

Konačno, Europska komisija, zbog svega navedenog i nenadvednog, već godinama od Njemačke traži reformu “dodatnih poslova” i uzdizanje ljudi iz prisilnog, zakonom reguliranog siromaštva, o čemu se detaljnije možete informirati ovdje.