Proizvodni sektor europodručja godinu je zaključio s oštrom kontrakcijom koju je predvodilo najsnažnije europsko gospodarstvo, Njemačka.
U petak objavljena anketa Hamburške komercijalne banke (HCOB), provedena za S&P Global, pokazuje da se Indeks menadžera nabave (PMI) u prosincu 2025. godine spustio na 48.8, nakon kotacije od 49.6 u mjesecu prije.
PMI ljestvica seže od 0 do 100, srednja vrijednost je 50 i označava ‘status quo’, vrijednosti ispod 50 pad (sažimanje), a iznad 50 rast (širenje) u sektoru.
Formula:
PMI = (P1 * 1) + (P2 * 0.5) + (P3 * 0)
Varijable:
P1 = postotak odgovara koji javljaju o popravljanju situacije
P2 = postotak odgovora koji javljaju da je stanje nepromijenjeno
P3 = postotak odgovora koji javljaju o pogoršavanju situcije
‘Tehnička recesija’ podrazumijeva dva uzastopna mjeseca kontrakcije ili negativnog gospodarskog rasta.
Manufaktura je u zoni kontrakcije od sredine 2022., gdje je boravila i cijelu 2025. godinu.
“Potražnja za industrijskim proizvodima iz europodručja ponovno usporava,” napisao je u pratnji izvješća glavni ekonomist HCOB-a, Cyrus de la Rubia. “Čini se da tvrtke nisu ni sposobne ni voljne izgraditi zamah za sljedeću godinu, već su umjesto toga oprezne, što je otrov za gospodarstvo.”
Troškovi sirovina i energenata (inputi) u prosincu su porasli najbržim tempom od kolovoza 2024., dok su prodajne cijene gotovih proizvoda ostale uglavnom nepromijenjene, što podrazumijeva pritisak na profitne marže proizvođača.
“Bolesnik“ Europe
PMI za prosinac pokazuje neuobičajenu divergenciju u kojoj se Grčka, kao nekadašnji “bolesnik Europe” s 52.9 našla na vrhu, dok je njezinu ulogu preuzela Njemačka.
Anketa ukazuje da se najsnažnije europsko gospodarstvo nastavlja hrvati i u novu godinu ulazi s poljuljanim samopouzdanjem i trezvenošću.
Osobitu zabrinutost izaziva “suša” u knjigama novih narudžbi. Izvozni sektor, tradicionalni stup njemačkog gospodarstva, osipanje narudžbi bilježi pet mjeseci zaredom što je uvjetovano nizom faktora, uključujući američki protekcionizam, kinesku potražnju i samoodricanje od ruskih energenata.
Aktualni podaci otkrivaju i oštar pad domaćih narudžbi koji je osobito uočljiv u kategoriji investicijskih dobara (strojeva i opreme).
Zaziranje je neočekivano i sugerira da dionici proizvodnog sektora još nemaju povjerenja u najavljene, izrazito raskošne fiskalne poticaje, vojne i infrastrukturne projekte.
Zanimljiv i zabrinjavajući trend u prosincu bio je ponovni rast ulaznih cijena (inputa). Nakon gotovo tri godine stabilizacije, cijene industrijskih metala poput bakra i kositra ponovno su porasle, što se, za sad, ne reflektira u izlaznim cijenama i podrazumijeva daljnje osipanje profitne marže.
Blues na tržištu rada
Zbog postojanog pada narudžbi, poslodavci su u 2025. započeli s agresivnijim smanjivanjem radne snage, što je uočljivo i u rezultatima današnje ankete.
Institut za njemačko gospodarstvo (IW Cologne) u studenom je objavio istraživanje prema kojem će broj radnika u 2026. godini smanjiti gotovo 42% industrijskih tvrtki (Brussels Signal).
Na depresivno restrukturiranje radne snage utjecat će i drugi faktori, uključujući povećanje minimalne plaće na 13,90 eura koje je na snazi s 1. siječnja 2026. godine.
Institut ifo u prosincu je procijenio da će novi minimalac rezultirati otkazima u svakoj petoj tvrtki.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.