Inflacija: Ekonomski savjet predložio novčanu pomoć za oko 785 tisuća najranjivijih građana

U Uredu predsjednika Republike održana je danas sjednica Ekonomskog savjeta predsjednika Republike Hrvatske na kojoj se raspravljalo o inflaciji i politici ublažavanja inflatornih pritisaka. Na sjednici Ekonomskog savjeta, na kojoj je sudjelovao i predsjednik Zoran Milanović, predstavljen je i prijedlog kompenzacije rasta troškova života potrebitima zbog inflacije. Prijedlog je predstavio dr. sc. Ivica Rubil s Ekonomskog instituta Zagreb, a cilj je prijedloga pomoći socijalno ugroženim skupinama građana koje inflacija najviše pogađa.

>>>Osnovan Ekonomski savjet Predsjednika Republike Hrvatske

“Prema očekivanjima, inflacija bi u 2022. godini trebala biti oko 10 posto, a svi znamo kako inflacija najviše pogađa socijalno ugrožene u našem društvu. Ekonomski savjet Predsjednika Republike je to prepoznao, raspravio i u dobroj namjeri predložio kompenzacije za četiri skupine građana: korisnike nacionalne naknade za starije građane, korisnike zajamčene minimalne naknade, korisnike dječjeg doplatka i primatelje niskih mirovina. Pomoć bi bila ciljana, odnosila bi se na povećane cijene hrane i energije, a obuhvatila bi oko 785 tisuća građana”, rekao je Velibor Mačkić, posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju nakon sastanka Ekonomskog savjeta.

25 do 30 milijuna kuna mjesečno

Savjetnik Mačkić iznio je i primjer izračuna predložene kompenzacije za socijalno ugrožene građane: “Prema podacima iz Ankete o potrošnji kućanstava, EU-SILC i Eurostata, kod 20 posto najsiromašnijih kućanstava u Hrvatskoj prosječni mjesečni izdaci po članu kućanstva za hranu i energiju iznose oko 630 kuna. Ako je rast cijena hrane i energije pet posto, četveročlanom kućanstvu trebalo bi osigurati kompenzaciju u iznosu oko 125 kuna mjesečno”.

>>>Rekordna inflacija potrošačkih cijena u Hrvatskoj

Prema izračunu stručnjaka Ekonomskog savjeta, trošak predstavljenih mjera za 785 tisuća inflacijom najpogođenijih građana iznosio bi između 25 milijuna kuna i 30 milijuna kuna. Svi korisnici za koje se predlažu mjere već su identificirani u sustavu, dodao je Mačkić, što znači da se na javnu upravu ne stavlja dodatni teret njihove identifikacije.

“Smatramo da je naša dužnost da predložimo mjere, a na Vladi je da razmisli o tome. Nadam se da Vladine mjere neće biti samo horizontalne, nego da će biti usmjerene i prema onim građanima koji su najpotrebitiji”, poručio je savjetnik Mačkić.

Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima

Piše: glasnogovornik Nikola Jelić