Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je neplanirano objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena u prosincu 2023. godine.
Prema inicijalnoj procjeni cijene su u prosincu na godišnjoj razini porasle za 4.5%, dok su u poredbi sa studenim (na mjesečnoj razini), u prosjeku bile niže za 0.5%.
>>>Inflacija u RH ponajveća u europodručju | studeni 2023.
Promatrano prema glavnim sastavnicama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan te Usluge iznosi 6,3% po svakoj komponenti, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 3,9% te za Energiju -0,6%.
Porast stope promjene na mjesečnoj je razini procijenjen za komponente Hrana, piće i duhan te Usluge, po svakoj komponenti za 0,1%, dok je pad stope procijenjen za komponente Energija, za 1,7%, te Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%.
DZS u priopćenju navodi da će konačne podatke indeksa potrošačkih cijena u prosincu 2023. prema klasifikaciji ECOICOP objaviti 16. siječnja.
Pri vrhu
Preliminarne podatke o kretanju inflacije u europodručju u petak je objavio i europski statistički ured, Eurostat čija je procjena da se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) u monetarnoj uniji u prosincu povećao na 2.9%, s 2.4% u studenom.
>>>Inflacija u Hrvatskoj (TAG)
HIPC za Hrvatsku pritom ostaje pri vrhu, uz blago povlačenje s 5.5% u studenom, na 5.4% u prosincu. Jedine članice europodručja s većim inflatornim pritiscima u prosincu bile su Austrija (5.7%) i Slovačka (6.6%).
U nastavku pročitajte “Komentar HNB-a”
Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u prosincu se nastavila usporavati (na 5,4% s 5,5% u studenom). Tome su pridonijela smanjenja godišnjih stopa rasta cijena svih glavnih podkomponenata inflacije osim energije (Slika 1.). Smanjenje inflacije na godišnjoj razini odražava zamjetno popuštanje tekućih inflacijskih pritisaka u četvrtom tromjesečju ove godine uz povoljan učinak baznog razdoblja, odnosno prestanak djelovanja razmjerno visokih mjesečnih poskupljenja iz prosinca 2022. na međugodišnju stopu inflacije (Slika 2.). S druge strane, godišnja stopa inflacije energije primjetno se povećala zbog nepovoljnih baznih učinaka, odnosno znatno izraženijeg pojeftinjenja naftnih derivata u prosincu u odnosu na studeni koje je zabilježeno prošle u odnosu na ovu godinu. Godišnja stopa inflacije cijena energije tako se povećala s –4,1% u studenom na –0,5% u prosincu, dok su se primjetno smanjile inflacija cijena hrane (sa 7,7% u studenom na 6,5% u prosincu), industrijskih proizvoda (sa 4,6% na 3,7%) te usluga (s 8,6% na 8,1%). Smanjenje inflacije cijena industrijskih proizvoda i usluga ujedno se odrazilo i na primjetno usporavanje godišnje stope temeljne inflacije (koja ne uključuje cijene energije i hrane), sa 6,8% u studenom na 6,1% u prosincu. Ipak, ona je i dalje povišena, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga, čemu su uvelike pridonijeli pritisci proizašli iz snažnog rasta plaća i solidne potražnje. Na razini cijele godine, prosječna godišnja inflacija mjerena HIPC-om usporila se sa 10,7% u 2022. na 8,4% u 2023. godini.
>>>HNB prognozira pad cijena, rast BDP-a | 2024.
Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj se procjeni DZS-a, u prosincu usporila na 4,5%, s 4,7% zabilježenih u studenom. Prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om se, prije svega zbog djelovanja još znatno nepovoljnijeg baznog učinka na inflaciju cijena energije nego što je to u slučaju Hrvatske, ubrzala s 2,4% u studenom na 2,9% u prosincu. No, temeljna inflacija u europodručju se nastavila usporavati te se s razine od 3,6% u studenom spustila u prosincu na 3,4%.
Zamah temeljne inflacije (tromjesečne stope promjene na godišnjoj razini) u prosincu se vrlo blago povećao, (Slika 3.), što odražava jačanje zamaha inflacije cijena industrijskih proizvoda i usluga (Slika 4.), no svi su navedeni zamasi i dalje na niskoj razini. Nasuprot tome, zamah inflacije cijena hrane i energije, kao i zamah ukupne inflacije u prosincu su se nastavili usporavati.
Nakon 8,4% ostvarenih u 2023. godini, u 2024. se očekuje nastavak usporavanja inflacije te bi ona mogla iznositi 4% na razini cijele 2024. godine. Pritom bi se trebale smanjiti godišnje stope inflacije cijena svih glavnih podkomponenata, poglavito hrane i temeljne inflacije, pod utjecajem nastavka prelijevanja nižih cijena energije i drugih sirovina na cijene dobara i usluga.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
