Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, predstavio je danas na godišnjem brifingu s medijima makroekonomske projekcije za 2024. Unatoč padu inozemne potražnje i zaoštrenim uvjetima financiranja, hrvatsko gospodarstvo je u 2023. godini nastavilo rasti znatno iznad prosjeka EU-a i europodručja, a takav bi se trend mogao nastaviti i u narednim godinama. Razmjerno brz rast hrvatskog gospodarstva odraz je više čimbenika, uključujući snažnu potražnju za turističkim uslugama, zatim intenziviranje korištenja EU fondova te ekspanzivno usmjerenu fiskalnu politiku. U takvim su uvjetima nastavljena i povoljna kretanja na tržištu rada, što je podržalo solidan rast osobne potrošnje. Sveukupni bi tako realna gospodarska aktivnost ove godine mogla biti veća za 2.6% u odnosu na 2022., a sljedeće godine rast bi mogao ojačati na 3.0%, uslijed očekivanog oporavaka vanjske potražnje i nastavka relativno ekspanzivnog usmjerenja fiskalne politike.
Usporavanje temeljne inflacije
Inflacija se, zahvaljujući slabljenju tekućih inflacijskih pritisaka i iščezavanju učinaka ranijih poskupljenja svih glavnih komponenti, kontinuirano smanjivala kroz veći dio 2023., a takav se trend očekuje i u 2024. Prema trenutnim ocjenama, prosječna inflacija mogla bi u 2023. iznositi 8.4%, a sljedeće godine se usporiti na 4.0%. Usporavanje inflacije u tekućoj godini u prvom je redu rezultat znatno nižih cijena energije u usporedbi s iznimno visokim razinama u 2022. Uz pretpostavku nepromijenjenih cijena struje i plina u 2024. te uz očekivano blago smanjenje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, inflacija cijena energije mogla bi ostati niska i sljedeće godine. Trendu usporavanja inflacije u tekućoj godini u manjoj mjeri pridonosi i smanjenje inflacije cijena hrane koje bi moglo biti još izraženije u 2024. Dok bi u tekućoj godini učinak usporavanja inflacije cijena energije i hrane mogao biti poništen povećanjem cijena ostalih komponenti inflacije, naredne se godine očekuje primjetno usporavanje temeljne inflacije. Ipak, zbog izraženih bi se pritisaka s tržišta rada, kao i snažne potražnje, temeljna inflacija tijekom 2024. mogla zadržati na razini iznad 4%, pri čemu bi u kratkom roku inflacija cijena usluga mogla ostati nešto izraženija nego inflacija cijena industrijskih dobara. Rizici vezani uz ostvarivanje predviđene inflacije i dalje su izraženi, ali se ocjenjuju uravnoteženima.
Povoljni trendovi na tržištu rada
Recentna ostvarenja glavnih pokazatelja na tržištu rada upućuju na i dalje povoljne trendove. Uvažavajući dobra ostvarenja u prvome polugodištu, broj zaposlenih u 2023. mogao bi porasti za 2.3% u odnosu na prethodnu godinu. U 2024. očekuje se rast zaposlenosti od oko 1.8% te nešto niži porast u ostatku projekcijskog razdoblja. U projekcijskom se razdoblju očekuje i nastavak postupnog smanjivanja nezaposlenosti, pri čemu bi ono moglo biti slabijeg intenziteta od rasta broja zaposlenih, što je dijelom posljedica i sve izraženijeg zapošljavanja stranih radnika te umirovljenika koji rade do polovice radnog vremena. Kada je riječ o plaćama, očekivana stopa rasta bruto plaća u 2023. iznosi 14.5%, a takvom rastu najviše pridonosi rast plaća u javnom sektoru. Realne plaće, nakon izraženog pada u 2022. godini, mogle bi u tekućoj godini porasti za 5.7%. Rast nominalnih i realnih bruto plaća trebao bi se nastaviti i tijekom 2024., a mogao bi biti nešto izraženiji u javnom sektoru.
Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u cijeloj bi 2023. mogao iznositi 4.0% BDP-a i tako se znatno poboljšati u odnosu na manjak od -0.3% BDP-a zabilježen u 2022. godini. Izrazito poboljšanje salda tekućeg računa u 2023. prvenstveno odražava povećanje neto izvoza usluga, poglavito prihoda od turizma, a očekuje se i znatno manji deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, posebice zahvaljujući padu neto uvoza energenata.
Više
Makroekonomska kretanja i prognoze
Sažetak zimske makroekonomske projekcije HNB-a za Hrvatsku – prosinac 2023.
Piše: Sektor komunikacija, HNB
Pratite nas na Google vijestima
