Istraživanje provedeno među zdravstvenim radnicima u respiracijskim centrima u Zagrebu i Splitu pokazalo je da u pandemiji covida sve više liječnika i medicinskih sestara ima simptome “burnouta” (eng. izgaranje), anksioznosti i depresije, istaknuto je u srijedu na panelu o mentalnom zdravlju.
>>>Ostavke, masovni ‘burnout’ zdravstvenih djelatnika u Švedskoj | COVID-19
Liječnici su skloniji izgaranju na poslu, tzv. burnoutu, dok medicinske sestre više pokazuju simptome anksioznosti i depresije, rekli su stručnjaci u sklopu kampanje o mentalnom zdravstvu “Čujem te#Ispodpovršine”.
Na rubu snaga
Medicinski djelatnici sve se teže nose s pandemijom, a uz to što su psihički i fizički na rubu snaga, dodatno ih pogađa tzv. infodemija, odnosno količina lažnih i obmanjujućih informacija, te reakcije dijela javnosti kojima se izražava bunt prema medicini i znanosti, upozoreno je.
>>>Samoubojstvo Covid liječnice u Klinici ‘Dr. Fran Mihaljević’ u Zagrebu
Rezultati istraživanja koje je proveo Stipe Drmić, specijalist psihijatar iz KB-a Dubrava, pokazuju da su medicinske sestre iz Zagreba imale više simptoma burnouta, anksioznosti i depresije nego njihove kolegice iz Splita.
U Dubravi su na početku pandemije organizirali ambulantu za psihosocijalnu pomoć djelatnicima putem programa u bolničkom internom sustavu, gdje su se mogli javiti bez uputnice i posve anonimno. No, djelatnici su ipak više skloni tražiti pomoć neslužbeno i znatno manje od njihovih inozemnih kolega.
Raste broj djelatnika na psihijatrijskim pregledima i korištenje lijekova za smirenje
U KBC-u Osijek uspostavljene su telefonske linije za psihološku pomoć pacijentima i djelatnicima. Isprva nije bilo puno pregleda i konzultacija, ali od jeseni sve više zdravstvenih djelatnika javljalo se zbog anksioznosti, depresivnosti, iscrpljenosti zbog opsega posla, razdvojenosti od obitelji, financijskih problema i teškoća s usklađivanjem poslovnog i privatnog života.
“U prvoj fazi istraživanja krajem veljače prošle godine na psihijatrijski pregled zbog psihičkih poteškoća javilo se samo 0,6 posto ispitanika a sada, u trećoj fazi, ih je 11,3 posto”, kaže Anamarija Petek Erić, psihijatrica Zavoda za akutnu i biologijsku psihijatriju i intenzivno liječenje KBC-a Osijek.
Akutni stres, infodemija
Porastao je i broj zdravstvenih djelatnika koji uzimaju lijekove za smirenje, sada ih koristi njih 22,4 posto u odnosu na 4,5 posto u prvoj fazi istraživanja, istaknula je.
>>>Pet savjeta za oslobađanje od straha i panike, čuvanje zdrave pameti uslijed korona-krize
Stručnjaci drže kako u pandemiji nije na vrijeme zaživio program pomoći medicinskim djelatnicima, iako je Hrvatsko psihijatrijsko društvo odmah na početku izdalo smjernice za prevenciju burnouta, s psihološka je pomoć još prilično neorganizirana.
“Simptome akutnog stresa na radnom mjestu vrlo je važno na vrijeme prepoznati inače se razvija dugotrajni stres koji dovodi do burnouta. To bi trebala prepoznati i naša zdravstvena administracija, tako možemo sačuvati zdravstvene djelatnike koji su nam neophodni resurs”, kaže specijalistica javnog zdravstva Danijela Štimac Grbić.
>>>Psiholog podijelio gledišta o strahu, gađenju… toalet papiru i zavjerama: korona-kriza
Specijalistica psihijatrije s Medicinskog fakulteta Tea Vukušić Rukavina ističe da zdravstvene djelatnike posebno zbunjuje infodemija i brojne teorije zavjere pa bi stručnjaci trebali naći kanale, prvenstveno putem medija, da široj javnosti prenesu znanstveno utemeljene informacije.
>>>psihologija koronavirusa (tag)
Pratite nas na Google vijestima
