Rat koji su Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenule protiv Irana stvorio je najveće remećenje u opskrbi naftom u povijesti, navodi se u izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Sukob, koji je započeo krajem veljače 2026., doveo je do gotovo potpune blokade trgovine kroz Hormuški tjesnac.
Prema u četvrtak objavljenoj procjeni, protok nafte i naftnih derivata pao je s uobičajenih 20 milijuna barela dnevno (mb/d) na manje od 10% predratne razine.
Kroz tjesnac uobičajeno cirkulira oko 25% svjetske pomorske trgovine naftom.
Izvješće je stiglo paralelno s vijestima o iranskim napadima na tankere s naftom što je rezultiralo novim skokom referentnih cijena nafte ponad 100 dolara po barelu.
Granica je probijena unatoč koordiniranom posezanju u naftne rezerve Sjedinjenih Država, Francuske i drugih velikih sila.
Investitore i tržišta nije smirila niti u srijedu objavljena odluka IAE da iz svojih rezervi oslobodi 400 milijuna barela, što je najveći takav potez u povijesti.
Neugodna “spletka”
Sentiment je poljuljan “spletkom” neugodnih faktora, uključujući kontinuitet radikalne islamističke vlasti u Iranu koja je jasno signalizirala, a potom i dokazala da će kontrolu nad tjesnacem iskoristiti “do maksimuma”.
U prolazu je do 12. ožujka zabilježeno do 20 napada na trgovačke brodove, uključujući najmanje devet tankera za naftu koji su oštećeni ili napušteni od posade.
Tržišta ljulja i proturječje ili nedosljednost američkog predsjednika Donalda Trumpa čije su procjene o završetku rata fluidne, konfuzne i nedorečene.
Platforma za tržišna predviđanja Polymarket danas vidi 26-postotnu šansu da će prekid vatre na snagu stupiti do 31. ožujka, u poredbi s 45% na početku tjedna.
Rat postupno paralizira velike proizvođače Bliskog istoka. Irački dužnosnici u četvrtak su na državnoj televiziji rekli da su naftne luke “u potpunosti prekinule s djelovanjem”.
Nezavidna situacija s početka tjedna, sada se materijalno pogoršala.
“Tržište je i dalje vrlo zabrinuto zbog onoga što se događa u Hormuškom tjesnacu i, u suštini, informacije koje dobivamo u posljednja 24 sata nisu dobro očitanje,” komentirao je Rodrigo Catril, viši FX strateg u NAB-u, za Reuters.
“To na neki način ponovno naglašava stav da bismo se trebali zabrinuti zbog ovoga i da postoji rizik da će cijene nafte odavde rasti, a ne padati,” dodao je.
Grč
Teheran je zaprijetio da će cijenu nafte gurnuti do 200 dolara po barelu, što bi utrlo put u globalni grč i potencijalnu recesiju.
Podaci iz realnog vremena bilježe široke inflatorne pritiske i komplementarno snaženje procjena da bi pojedine centralne banke, uključujući Europsku središnju banku (ESB), s lipnjem mogle krenuti u neočekivani ciklus stezanja.
Predsjednica ESB-a već je signalizirala spremnost za podizanje ručne, zavjetujući da neće ponoviti pogrešku kakva je učinjena u 2022. godini nakon početka ruske invazije na Rusiji.
Izostanak brzog monetarnog odgovora tada je okinuo inflatornu lančanu reakciju koja je zaustavljena tek sredine 2025. godine.
“Nećemo dopustiti reprizu 2022. godine,” zavjetovala je.
U širem rakursu, nacionalni i nadnacionalni lideri Europske unije u posljednjim danima razmjenjuju na trenutke snažnu kritiku, što je razumljivo, jer potencijal ovogodišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda doslovce kopni iz dana u dan.
Ukoliko rat potraje još “samo nekoliko tjedana”, a ESB reagira poskupljenjem novca, do jučer nezamisliva recesija postaje izgledna, a slabost izvjesna.
Grabancijaš | Reuters
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.