Oporavak Europske unije nakon pandemije koronavirusa bit će glavna tema slovenskog predsjedanja Vijećem EU-e, a EU bi 2022. mogla po prvi put nakon 2008. dobiti priliku da se nakon niza cikličnih kriza opet posveti svojoj budućnosti i strateškim izazovima, naveo je u ponedjeljak premijer Janez Janša.
>>>‘Populistička’ Slovenija preuzima predsjedanje Vijećem EU-a
Govoreći o programu predsjedanja u slovenskom parlamentu, Janša je kazao da je EU danas drukčija od one koju je upoznao u prvoj polovici 2008. godine kad je kao tadašnji predsjednik vlade vodio Sloveniju u prvoj ulozi rotacijske predsjedateljice jer su su uslijedili godine krize – od konflikata u istočnom europskom susjedstvu, financijske krize, migracijskog vala, Brexita, a onda i pandemije Covida 19.
Pokazalo se da je na te krize EU bila slabo pripremljena i da nisu funkcionirali niti zajednički mehanizmi da se odgovori na strateške i sigurnosne izazove, kazao je Janša.
Ako svlada pandemijsku krizu i završi raspravu o budućnosti EU-a na pravi način EU bi iduće godine mogla imati priliku pripremiti na buduće strateške i sigurnosne izazove i vratiti ulogu globalnog aktera, ocijenio je u svom nastupu Janša.
>>>Upravljanje migracijama: nova strategija EU-a za dobrovoljni povratak i reintegraciju | Komisija
Za takvu svoju ulogu prema Janši EU treba “kombinaciju meke i čvrste moći jer samo meka moć nije dovoljna,” kazao je Janša, dodavši kako se ostale nedovršene rasprave treba li EU svoju vojsku ili ne.
Široka i uključiva rasprava
Tijekom Konferencije o budućnosti Europe na jesen u vrijeme slovenskog predsjedanja Janša u raspravu želi uključiti regije i utjecajne europske “think tank” organizacije, a rasprava po njegovoj ocjeni treba biti sveobuhvatna i inkluzivna, te ne isključivati različita mišljenja.
>>>Sassoli pozvao na raspravu bez tabua | Konferencija o budućnosti Europe
U okviru rasprave bi trebalo razmijeniti stajališta o otvorenim vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima koja su ključna za EU kako bi ona postala regionalni čimbenik u Europi, europskom susjedstvu i na Sredozemlju, te postati i globalni čimbenik, smatra Janša.
Između ostalog, upozorio je da će se EU opet naći pred izazovom da odgovori na buduće migracijske pokrete i svoje demografske probleme.
Subsaharska Afrika po njegovim riječima sve više postaje plijen terorističkih organizacija, a iz Afrike koja ima populacijsku eksploziju mogu krenuti novi izbjeglički valovi.
“Tvrda moć”
To, prema Janši, Europsku uniju postavlja pred jasnu dilemu hoće li prema Africi i tamošnjim narodima graditi zidove i stvarati pomorske blokade ili će im pomagati kako bi mogli ostati kod kuće i napredovati.
Janša je kazao da EU-u više nije dovoljna njena “meka moć” zbog kojih je privlačna drugima nego joj treba i “tvrda moć”, te mehanizmi odgovora na strateške i sigurnosne izazove.
>>>Ressler: postoji snažna svijest da u Europi nema mjesta za nezakonite migracije
U okviru odgovora na strateške izazove on vidi i postupno uključenja zapadnog Balkana kako taj prostor ne bi osvojili strateški rivali poput Rusije i Kine, a založio se i za ponovo pokretanje dijaloga s državama istočnog europskog susjedstva, Moldavijom, Gruzijom i Ukrajinom o njihovoj perspektivi u EU-u.
O prioritetima slovenskog predsjedavanja Vijećem EU-a Janša će u utorak govoriti u Europskom parlamentu, te odgovarati na pitanja zastupnika iz različitih političkih skupina.
