PolitikaPreporučeno

‘Kapitulacija’ u američko-ruskom okvirnom sporazumu za mir u Ukrajini

Ukrajina je od administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa primila signal da mora prihvatiti okvirni sporazum o okončanju rata s Rusijom koji uključuje predaju teritorija i ograničavanje vojnog arsenala, doznao je u srijedu Reuters od dvije osobe upoznate s htijenjima.

Okosnice plana predstavljaju veliko nazadovanje za Kijev čija se obrana u posljednjim mjesecima urušava širom bojišnice razvučene preko više od tisuću kilometara.

Pritisak stiže i uslijed velikog korupcijskog skandala koji je poljuljao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i rezultirao opozivima ministara zaduženih za energetiku i pravosuđe.

Financial Times je od upućene osobe doznao da su okvirni plan od 28 točaka iscrtali ruski i američki dužnosnici.

Jedan od ključnih arhitekata s ruske strane je Kiril Dmitrijev, izvršni direktor ruskog državnog fonda za izravna ulaganja i pouzdanik predsjednika Vladimira Putina.

Posebni poslanik američkog predsjednika, Steve Witkoff, s planom je upoznao aktualnog tajnika Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine i bivšeg ministra obrane Rustema Umerova.

Dva su izvora pritom podcrtala da je Witkoff bio izričit u zahtjevu da Zelenskij prihvati uvjete koji predstavljaju “crvenu liniju” za Ukrajinu.

“Kapitulacija”

Prema jednom od upućenih, prihvaćanje uvjeta u suštini bi podrazumijevalo predaju ukrajinskog suvereniteta.

Konkretno, Rusija traži da se Kijev odrekne Donbasa, prirodnim bogatstvima blagoslovljene regije u kojoj su smještene oblasti Donjeck i Luhansk, što uključuje i još neosvojen teritorij u Donjecku.

Kirill Dmitrijev, posebni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za ulaganja i gospodarsku suradnju s inozemstvom | Foto: Kremlj

Kremlj traži da Ukrajina prepolovi svoje oružane snage, odrekne se ključnih kategorija oružja, uključujući obrambene sustave iz američkog arsenala.

Među zahtjevima je i zapadnjačka garancija da se strane trupe neće razmještati na ukrajinskom teritoriju i da Kijev neće biti u posjedu dalekometnog oružja koje može prodrijeti duboko u Rusiju.

Plan traži prepoznavanje ruskog jezika kao službenog državnog jezik u Ukrajini i formalni status za lokalne podružnice Ruske pravoslavne crkve.

Jedna od osoba upoznatih sa sadržajem nacrta navodi da je on izrazito generički i “teško naklonjen Rusiji”. Druga je odvagnula da je plan “jako ugodan za Putina”.

“To nije plan, već mješavina stvarnih, praktičnih prijedloga s dobrim namjerama,” rekao je ruski izvor prepoznajući da je “dio toga apsolutno neprihvatljiv za Ukrajince”.

Ukrajinski dužnosnici informirani o zahtjevima drže da su oni usko usklađeni s maksimalističkim imperativima Kremlja te da u izostanku značajnih izmjena ostaju “neprihvatljivi”.

Američki državni tajnik Marco Rubio na X-u je napisao da će postizanje “trajnog mira zahtijevati pristanak obiju strana na teške, ali nužne ustupke”.

Šefica europske diplomacije, Kaja Kallas, u četvrtak je ponovila da svako trajno rješenje mora imati privolu Ukrajinaca i Europljana.

Ministar vanjskih poslova Francuske, Jean-Noël Barrot, u izjavi je naveo da “Ukrajina ne želi nikakav oblik kapitulacije”.

Ukrajinski ministar obrane Denis Šmihal u srijedu je objavio značajan napredak u formuliranju američkih sigurnosnih garancija za Ukrajinu.

“Usredotočili smo se na sljedeće korake za provedbu povijesnih obrambenih sporazuma koje su postigli predsjednik Zelenski i predsjednik Trump,” napisao je na X-u.

Poroznost ukrajinske obrane

Napori za oživljavanje mirovnih pregovora stižu u odsudnim trenucima za branitelje koji “gube tlo pod nogama” u oblastima Donjeck, Harkiv i Zaporožje.

Recentni ruski proboji u oblastima Dnjipropetrovsk i Harkiv pogoduju pregovaračkoj poziciji Putina koji odbija bilo kakve ustupke u postizanju ciljeva “specijalne vojne operacije”, što podrazumijeva trajnu okupaciju Donjecka, Hersona, Zaporožja i Luhanska.