Bivši katalonski predsjednik Carles Puigdemont u petak će boraviti u Ljubljani, gdje će održati i predavanje, a sve u sklopu svoje kampanje za ulazak u Europski parlament na skorašnjim europskim izborima, za što ga je kandidiralo više katalonskih stranaka.
>>>‘Separatist’ Puigdemont ima temeljno pravo kandidature za EP: španjolski Vrhovni sud
Puidgemont je Ljubljanu odabrao kao jedno od prvih mjesta u sklopu svoje kampanje, a dolazi kao gosti bivšeg slovenskog predsjednika Milana Kučana i dosadašnjeg eurozastupnika iz Slovenije i bivšeg ministra vanjskih poslova Ive Vajgla, objavio je “Forum 21”, svojevrsni think-tank koji je nakon povlačenja iz političkog života formirao Kučan, a okuplja gospodarstvenike i utjecajne pojedince iz kruga ljevice.
Kučan i Vajgl bili su među vodećim slovenskim političarima i ljudima od društvenog utjecaja koji su 2017. otvoreno podržavali pravo na samostalnost Katalonije i referendum o nezavisnosti.
Puidgemont je bio jedan od glavnih inicijatora referenduma o nezavisnosti Katalonije u jesen 2017., koji su španjolske vlasti proglasile neustavnim, a sudski je progon zajedno s nekolicinom kolega izbjegao odlaskom u Belgiju, gdje od onda živi u izgnanstvu.
Otvorena podrška samostalnosti Katalonije
Puidgemont sada vodi stranku “Zajedno za Kataloniju”, a za europskog zastupnika kandidira se uz potporu više srodnih stranaka. Španjolsko izborno povjerenstvo najprije mu je bilo zabranilo sudjelovanje na europskim izborima, ali je tu odluku poništio upravni sud u Madridu, a Puidgemontovo pravo na kandidaturu potvrdio je nakon toga i ustavni sud.
Kučan i Vajgl bili su među vodećim slovenskim političarima i ljudima od društvenog utjecaja koji su 2017. otvoreno podržavali pravo na samostalnost Katalonije i referendum o nezavisnosti, pozivajući se na to da je referendumom nezavisnost stekla i Slovenija, te su kasnije osuđivali postupak progona španjolskih vlasti protiv katalonskih lidera, zastupnika nezavisnosti.
Vajgl i Kučan su u prosincu prošle godine u Sloveniji ugostili i katalonskog lidera Quima Torru, koji je tom prigodom imao i neslužbene susrete i razgovore s predsjednikom parlamenta Dejanom Židanom i predsjednikom države Borutom Pahorom.
