Ključne značajke proračuna EU-a za 2020.: Komisija

Danas su tri institucije EU-a postigle dogovor o proračunu EU-a za 2020. zahvaljujući kojem će EU svoja sredstva moći usmjeriti na prioritete važne za građane, odnosno na klimatske promjene, radna mjesta, mlade, sigurnost i solidarnost u EU-u. Proračun za sljedeću godinu znači i pripremu za prijelaz na sljedeći proračunski ciklus jer će biti sedmi i posljednji proračun u aktualnom dugoročnom proračunskom razdoblju EU-a 2014. – 2020.

Günther H. Oettinger, europski povjerenik za proračun i ljudske resurse, rekao je: Proračun EU-a za 2020. znači kontinuitet. Posljednji je u aktualnom dugoročnom proračunskom razdoblju i posljednji koji je predložila i o kojem je pregovarala Junckerova Komisija. Proračunska sredstva bit će usmjerena tamo gdje su potrebna, potaknut će se zapošljavanje, suočavanje s klimatskim promjenama i ulaganja u Europi. Ulagat ćemo u mlade i Europu učiniti sigurnijom. Svi ti prioriteti uzeti su u obzir i u prijedlogu Komisije za dugoročni proračun EU-a nakon 2020. U ovom trenutku trebamo raditi na pravodobnom donošenju sljedećeg dugoročnog proračuna da bismo građanima pružili sigurnost i stabilnost i nadalje stvarali dodanu vrijednost EU-a za sve.

Proračun EU-a za 2020. iznosi 168,69 milijardi eura u obvezama (iznos u kojem se u danoj godini mogu sklapati ugovori) te 153,57 milijardi eura u sredstvima za plaćanje (iznos koji će se isplatiti). Neke su od njegovih ključnih značajki sljedeće:

• 21 % ukupnog proračuna namijenjeno je mjerama za suočavanje s klimatskim promjenama. Na primjer, Programu za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) dodijelit će se 589,6 milijuna eura (5,6 % više nego 2019.). Program Obzor 2020., koji tradicionalno znatno pridonosi postizanju klimatskih ciljeva, dobit će 13,49 milijardi eura (8,8 % više nego 2019.). Instrument za povezivanje Europe – sektor energetika, čija se sredstva koriste za široku primjenu energije iz obnovljivih izvora, nadogradnju postojeće infrastrukture za prijenos energije i razvoj nove infrastrukture, primit će 1,28 milijardi eura (35 % više nego 2019.). Sektoru prometa Instrumenta za povezivanje Europe dodijelit će se 2,58 milijardi eura.
• Gotovo polovina sredstava, odnosno 83,93 milijarde EUR u obvezama (4,1 % više nego 2019.), uložit će se u povećanje konkurentnosti našeg gospodarstva. Od toga će 58,65 milijardi eura (2,5 % više nego 2019.) u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) pridonijeti smanjenju gospodarskih razlika u državama članicama i među njima te potaknuti rast, zapošljavanje i konvergenciju.
• Europski globalni navigacijski satelitski sustav Galileo primit će 1,2 milijarde eura (74,7 % više nego 2019.) kako bi se omogućilo daljnje povećanje broja njegovih korisnika širom svijeta na 1,2 milijarde do kraja 2020.
• 255 milijuna eura dodijelit će se Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane i na taj će se način europska poduzeća poticati na suradnju u razvoju obrambenih proizvoda i tehnologije.
• Mladima će se potpora pružiti u okviru niza programa. U okviru programa Erasmus+ obrazovanju će se dodijeliti 2,89 milijardi eura (3,6 % više nego 2019.). Sredstvima u iznosu od 166,1 milijun eura namijenjenima Europskim snagama solidarnosti pružit će se prilike za volontiranje ili rad na projektima u vlastitoj zemlji ili u inozemstvu (15,9 % više nego 2019.).
• Europskim poljoprivrednicima dodijelit će se 58,12 milijardi eura
• Nastaviti će se izdvajati sredstva za sigurnost i upravljanje migracijama. Na primjer, Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i agencije koje djeluju u tom području (Europol, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), EASO, eu-LISA) dobit će 2,36 milijardi eura.

Proračun EU-a za 2020. (u milijunima EUR):

Dogovor se temelji na pretpostavci da će Ujedinjena Kraljevina nakon povlačenja iz Europske unije najkasnije 31. siječnja 2020. nastaviti do kraja 2020. pridonositi i sudjelovati u izvršenju proračuna EU-a kao da je država članica.

Kontekst

Svake godine, obično krajem proljeća, Europska komisija predstavlja nacrt proračuna EU-a. Ove je godine Komisija svoj početni prijedlog predstavila 5. lipnja 2019.

Na temelju tog prijedloga Europski parlament i Vijeće zauzimaju svoja stajališta. Ove je godine Vijeće službeno donijelo svoje stajalište 3. rujna 2019., a Europski parlament svoje je stajalište izglasao na plenarnoj sjednici 23. listopada 2019.

Razlike u stajalištima Europskog parlamenta i Vijeća rješavaju se u okviru pregovaračkog postupka nazvanog „postupak mirenja”. Ove je godine to 21-dnevno razdoblje mirenja trajalo od 29. listopada do 18. studenoga 2019.

Pregovori se vode u okviru posebno sazvanog Odbora za mirenje, u koji Europski parlament i Vijeće šalju po 28 zastupnika. U ime Europskog parlamenta pregovore su vodili predsjednik Odbora za proračune Johan Van Overtveldt i izvjestitelji za proračun za 2020. Monika Hohlmeier i Eider Gardiazabal Rubial. Glavni pregovarač Vijeća bio je državni tajnik Ministarstva financija Finske Kimmo Tiilikainen, čija država trenutačno predsjeda Vijećem. Europsku komisiju, koja ima važnu ulogu poštenog posrednika, predstavljao je povjerenik za proračun Günther H. Oettinger uz potporu stručnjaka iz Glavne uprave za proračun.

Ove su se godine pregovori o proračunu za 2020. odvijali paralelno s pregovorima o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Ti su pregovori započeli nakon što je Komisija 2. svibnja 2018. predstavila prijedlog pravednog, uravnoteženog i modernog proračuna za ostvarenje europskih prioriteta koje je izložio predsjednik Juncker u svojim govorima o stanju Unije i koje su utvrdili čelnici u Bratislavi 2016. i u Rimu 2017. Nakon tog prijedloga dugoročnog proračuna odmah su uslijedili zakonodavni prijedlozi za 37 sektorskih programa koji su dio budućeg dugoročnog proračuna, među ostalim i prijedlog o kohezijskoj politici. Otada Komisija blisko surađuje s rotirajućim predsjedništvima Vijeća i s Europskim parlamentom kako bi se ubrzali pregovori i postigao pravodoban dogovor. Komisija je uvjerena da je brzi dogovor iznimno važan za stotine tisuća studenata, poljoprivrednika i istraživača diljem Europe, ali i za sve ostale koji koriste sredstva iz proračuna EU-a.

Daljnji koraci

Kako bi se danas postignut kompromis potvrdio, Europski parlament i Vijeće moraju u roku od 14 dana službeno odobriti njegov tekst.

Dodatne informacije

– Proračun EU-a za 2020.: radna mjesta, rast i sigurnost u središtu prijedloga Komisije (5. lipnja 2019.)

– Nacrt proračuna EU-a za 2020. – pitanja i odgovori (5. lipnja 2019.)

– Proračun EU-a za razdoblje 2021.– 2027.: Vrijeme je za odluku (9. listopada 2019.)

– Komisijin prijedlog sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a

– Ukratko o proračunu EU-a