Komisija predlaže izravne uplate novca građanima, izmjenu porezne politike | energetska kriza

Izravna pomoć stanovnicima i promjena poreznih politika neka su od kratkoročnih rješenja koje Europska komisija predlaže za krizu s cijenama energenata koja pogađa svijet.

“Ovaj šok rasta cijena neočekivana je kriza u kritičnom razdoblju,” rekla je u srijedu u Europskom parlamentu povjerenica Europske komisije (EK) za energetiku Kadri Simson, dodavši da će cijene plina ostati visoke do proljeća.

>>>Cijene prirodnog plina otišle u nebo

“Potražnja i cijena velike su u cijelom svijetu i nemoguće je da Europska unija ostane imuna na to,” upozorila je.

Ona je najavila da će EK idući tjedan predstaviti paket prijedloga mjera koje države članice mogu provesti u skladu s europskim zakonima kako bi umanjile socijalne posljedice rasta cijena.

Ciljana podrška, izravna pomoć

Među tim prijedlozima je ciljana podrška korisnicima, izravna pomoć najugroženijim skupinama, smanjivanje energetskih poreza i preusmjeravanje troškova energenata na opće poreze, kazala je povjerenica iz Estonije, upozorivši da bi izostanak djelovanja mogao ugroziti europski ekonomski oporavak nakon pandemije.

>>>Sjedinjene Države započele s direktnim uplatama novca za svu djecu | garantirani dohodak

EK analizira i prijedlog zastupnika i europskih političara o zajedničkoj kupovini plina kojim bi se spriječilo države članice da budu konkurencija jedna drugoj u nabavci energenata.

Utjecaj zelenih politika

Dugoročno, Simson je naglasila potrebu diverzifikacije europskih izvora energenata, integraciju tržišta, jačanje kapaciteta skladištenja energenata i brži prijelaz na obnovljive izvore energije, naglasivši da se mora biti jasan da rast cijene “nema veze” sa zelenim politikama i da obnovljivi izvori nisu izvor nestabilnosti tržišta, s čim se dio europarlamentaraca nije složio. Dio zastupnika pak strahuje da bi ova kriza mogla ugroziti prijelaz na obnovljive izvore energije.

>>>Parlament raspravljao o troškovima, socijalnoj osjetljivosti zelene tranzicije

“Najbolji odgovor je brži napredak prema cilju od 65 posto električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine,” zaključila je Simson.

Kombinacija faktora

Rast cijena energenata u Europi rezultat je kombinacije faktora – ekonomskog oporavka svjetske ekonomije nakon koronakrize i duge prošlogodišnje zime, manjeg opsega opskrbe u Europi i rekordno niskih zaliha plina na kontinentu te veće potražnje iz drugih dijelova svijeta poput istočne Azije koja plaća višu cijenu energenta.

Europa je sve ovisnija o prirodnom plinu zbog napuštanja ugljena i nuklearne energije zbog čega je Norveška povećala izvozne kvote.

>>>Porez na ugljik vodi u energetsku neimaštinu, ‘kažnjava siromašne’

Krizi nisu pripomogli i prirodni faktori poput slabijeg vjetra na Sjevernom moru, otkud Velika Britanija dobavlja četvrtinu svoje energije, te suše u Brazilu koje su smanjile proizvodni kapacitet hidroelektrana, piše Wall Street Journal.

New York Times piše o sumnjama da Moskva pokušava iskoristiti krizu kako bi Europu primorala da odobri rad Sjevernog toka 2, kontroverznog plinovoda koji povezuje Rusiju i Njemačku, a kojem se protivi SAD i dio europskih država.

>>>Bugarska odobrila povećanje veleprodajne cijene plina za 36.2%

Veleprodajna cijena prirodnog plina dosegnula je rekordno visoke vrijednosti u nizu europskih država, a računi za kućanstva i poduzeća već su naglo porasli te bi s hladnijim vremenom mogli bi postati još veći.

“Vrlo osjetljiva situacija”

Romana Jerković, hrvatska zastupnica iz redova socijalista i demokrata, uoči rasprave u srijedu upozorila je kako je Hrvatska i od ranije bila energetski siromašna zemlja jer čak 17,5 posto građana 2018. nije moglo platiti režije na vrijeme, dok je u Europi taj prosjek 6,6 posto.

“Situacija je vrlo osjetljiva i ne treba je podcjenjivati. Moramo ćemo pronaći ravnotežu između donošenja hitnih mjera kako bi zaštitili socijalno ranjive skupine i gospodarstvo, bez da pritom dovedemo u pitanje postizanje srednjoročnih ciljeva energetske tranzicije,” naglasila je Jerković.

>>>Zelenim planom ugroženim i opterećenim kućanstvima u RH kroz 7 godina 1,4 milijarde eura

Istaknula je kako ovo nije prvi put da je Europa suočena s pitanjem sigurnosti opskrbe te kako se opet plaća danak “izražene ovisnosti dobavnih pravaca o dobavljačima izvan EU-a”.

“Danas ovdje raspravljamo o traženju europskog odgovora na ovaj rastući problem. Kako bi osigurali sigurnost opskrbe, konkurentnost naših poduzeća i kako bi izbjegli buduće šokove, na razini Europe trebamo smanjiti ovisnost o trećim zemljama diversifikacijom dobavnih lanaca, te iskoristiti nacionalne planove oporavka za veća ulaganja u obnovljive izvore energije,” zaključila je.

Hina

Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) javni je medij i jedina nacionalna novinska agencija u Hrvatskoj čiji su korisnici gotovo svi važniji elektronički i tiskani mediji u zemlji.