Stopa slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj porasla je u prvom tromjesečju, signalizirajući veću nepokrivenu potražnju za radnom snagom, ali je još uvijek ispod prosjeka Europske unije i eurozone, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
>>>44 tisuće prijavljenih na burzi rada ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti: DZS
U 28-članom EU sezonski neprilagođena stopa slobodnih radnih mjesta u prvom je tromjesečju porasla na 2,4 posto, s 2,3 posto koliko je iznosila na kraju 2018. godine, utvrdili su u Eurostatu.
U prvom prošlogodišnjem tromjesečju iznosila je 2,2 posto.
Na području jedinstvene europske valute nepokrivena potražnja za radnicima, iskazana u stopi slobodnih radnih mjesta, bila je u prvom ovogodišnjem tromjesečju nepromijenjena u odnosu na kraj 2018. kada je iznosila 2,3 posto.
U prvom tromjesečju 2018. iznosila je 2,1 posto.
U Hrvatskoj je stopa slobodnih radnih mjesta u prva tri ovogodišnja mjeseca poskočila na dva posto, s 1,4 posto u posljednjem tromjesečju 2018., signalizirajući značajno povećanje nepokrivene potražnje za radnom snagom.
U prvom tromjesečju prošle godine iznosila je 2,1 posto.
Među zemljama članicama EU-a, čijim je usporedivim podacima Eurostat raspolagao, daleko najvišu stopu slobodnih radnih mjesta u prvom je ovogodišnjem kvartalu ponovo bilježila Češka, od 6,4 posto.
Slijede Belgija s 3,6 posto i Njemačka, s 3,3 posto.
Najnižu stopu slobodnih radnih mjesta bilježila je Grčka, od 0,6 posto. Slijede Španjolska s 0,9 posto, te Portugal, Bugarska i Irska, s 1,0 posto.
Statistički ured EU-a izdvojio je Dansku, Francusku, Italiju i Maltu u zasebnu tablicu budući da njihovi podaci “nisu striktno usporedivi”.
>>>Vlada priprema potpuno ukidanje kvota i olakšava zapošljavanje stranaca: HGK
I u EU i u eurozoni najviše su problema s pronalaženjem radnika imali poslodavci u uslužnom sektoru, sa stopom slobodnih radnih mjesta od 2,6 posto, kao i u posljednja tri mjeseca 2018.
>>>HUP: situacija s nedostatkom radnika u turizmu kritična, nužna je hitna reakcija
U industriji i građevinskom sektoru iznosila je 2,2 posto u EU, odnosno 2,0 posto u eurozoni.