Liga protiv maski i druge paralele između Španjolice i Covida

Procjenjuje se da je Španjolska gripa ili Španjolica, najsmrtonosnija pandemija u ljudskoj povijesti, nakon pojave u 1918. godini zarazila oko 500 milijuna ljudi, što je bila oko trećina tadašnje svjetske populacije, virusu je, ovisno o izvorima, podleglo između 20 i 50 milijuna osoba.

Paralele između Španjolice i aktualne pandemije koronavirusa SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19, mnogobrojne su pa uključuju građanske pobune i negodovanja zbog ograničavanja sloboda. Kad su vlasti u 1918. i 1919. godini krenule sa zatvaranjem barova, salona, restorana, škola i kazališta, maske su brzo postale simbol “gušenja”, prekoračenja vlasti i ovlasti.

Španjolica je, poput Covida, inspirirala prosvjede, peticije i prkosna okupljanja golih lica iako je njezin drugi val, koji je udario u jesen 1918. godine bio izrazito smrtonosan. Oboljeli su umirali u nekoliko sati ili dana nakon pojave simptoma, njihova bi koža poprimila plavičastu boju, dok su se pluća punila tekućinom što je izazivalo mučnu smrt gušenjem.

Tada, kao i sada, maske su brzo prepoznate kao ključne u zaustavljanju zaraze, tada, kao i sada, njihovo je nošenje izazivalo političke i građanske prijepore, lomilo prijateljstva. Ovisno o kampu, one su nazivane brnjicama, štitovima od klica ili zamkama za prljavštinu. Pojedinci su u njima bušili rupe kako bi mogli pušiti, drugi su ih stavljali na njuške pasa u znak poruge.

Povijesne crtice iz San Franciska

Kada je Španjolica u jesen 1918. godine krenula u svoj smrtonosni pohod, obvezu nošenja maski uvelo je sedam američkih gradova; San Francisco, Seattle, Oakland, Sacramento, Denver, Indianapolis i Pasadena u Kaliforniji, rekao je za New York Times povjesničar epidemija i autor knjige “Karantena!” Dr. Howard Markel.

San Francisco je bio prvi grad u kojem je gradonačelnik James Rolph 22. listopada potpisao “Uredbu o maskama” obvezujući građane da nose pokrivala za lica s četiri sloja. Organizirani otpor uredbi nije bio uobičajen, ali je postojao. Ljudi su gunđali zbog izgleda, nelagode i slobode.

Procjenjuje se da je Španjolica samo u listopadu ubila oko 195,000 Amerikanca, zbog čega su vlasti uvele novčane kazne za kršenje mjere od 5 do 10 dolara ili desetodnevnu kaznu zatvora.

The San Francisco Chronicle je 9. studenog 1918. izvijestio o uhićenju 1,000 ljudi, gradski zatvori su brzo postali pretrpanima, suci su radili u smjenama. Novinari su zabilježili i vatreni okršaj u kojem su sudjelovali policijski inspektor Henry D. Miller i kovač James Wisser. Potonji je na ulazu u trgovini gomili vikao da skine maske, a kad ga je Miller uzeo pod ruku s namjerom da ga natjera na kupnju maske, Wisser ga je opalio vrećom srebrnih dolara. Inspektor je pao na pločnik, izvukao revolver i ispucao četiri metka ranivši “anti-maskera” i još dvije osobe u gomili.

Gradske vlasti su nakon incidenta zatražile javno savjetovanje, no građani su ostali podijeljeni. Dio je podržao nošenje maski kako bi kazališta, crkve i škole mogle ostati otvorenima, dio je inzistirao da one služe samo za skupljanje prljavštine i čine više zla nego dobra.

Uredba je u San Franciscu istekla nakon četiri tjedna, 21. studenoga, što je popraćeno slavljem i crkvenim zvonima. Ugostitelji su pokazali lica, vlasnici barova plaćali runde, a slastičari častili sladoledom dok su pločnici bili prekriveni ostacima gaze, “relikvijama mučnog mjeseca”, zabilježio je Chronicle.

U zrcaljenju aktualne situacije u Europi i drugdje, Španjolica je nakon kratkog predaha sa zimom još jednom pokazala zube, zbog čega su gradske vlasti s prosincem ponovno preporučile nošenje maski, izazivajući još snažniji otpor. Situacija je eskalirala s krajem godine, kada je ispred doma glavnog gradskog dužnosnika za zdravstvo, Dr. Williama C. Hasslera, deaktivirana bomba.

“Stvari su bile nasilne i agresivne, ali to se događalo jer su ljudi gubili novac,” rekao je za New York Times povjesničar medicine Brian Dolan sa Sveučilišta Kalifornije u San Franciscu. “To nije bilo oko ustavnih pitanja; to je bilo pitanje novca”.

Liga protiv maski

U još jednoj paraleli sa sadašnjošću, zamor protuepidemijskim mjerama nastavio je rasti nakon što je pandemija ušla u drugu godinu. Suočene s porastom mrtvih i oboljelih, gradske su vlasti 17. prosinca 1918. godine ponovno uvele obvezu nošenja maski što je rezultiralo osnivanjem “Lige protiv maski” koju je utemeljila politička protivnica gradonačelnika, odvjetnica i aktivistica E.J. Harrington.

“Maske su postale politički simbol,” rekao je Dolan.

Citirajući nedostatak znanstvenih dokaza o učinkovitosti i pozivajući se na ustavne slobode, Liga je 27. siječnja 1919. godine gradonačelnika natjerala da povuče uredbu, što se pokazalo kobnim u nastavku godine jer je San Francisco u povijesti ostao zapisan kao jedan od Španjolicom najteže pogođenih američkih gradova.

Dolan kaže da priča o “Ligi protiv masaka”, koja ovih dana uživa renesansu, predstavlja zimzelen primjer raskola između osobnih odabira i univerzalnog prihvaćanja protuepidemijskih mjera, o čemu svjedočimo i danas.

A Španjolica? Ona je do ljeta 1919. godine nestala budući da su zaraženi umrli ili razvili imunitet. Nestat će i Covid.

Pratite nas na Google vijestima