Europsko gospodarstvo raste već sedmu godinu zaredom i očekuje se nastavak gospodarskog rasta u svim državama članicama. Rast europodručja u prvom tromjesečju premašio je očekivanja zahvaljujući nizu privremenih čimbenika, primjerice blagoj zimi i oporavku prodaje automobila. Pridonijele su mu i mjere fiskalne politike kojima je povećan raspoloživi dohodak kućanstava u nekoliko država članica. Međutim, kratkoročne su prognoze za europsko gospodarstvo neizvjesne zbog vanjskih čimbenika, među ostalim zbog globalnih trgovinskih napetosti i znatne političke nesigurnosti. Oni negativno utječu na povjerenje u proizvodnom sektoru, koji je najovisniji o međunarodnoj trgovini, i vjerojatno će oslabiti izglede za rast u preostalom dijelu godine.
Trajna slabost u proizvodnom sektoru koja proizlazi iz trgovinskih napetosti i političke nesigurnosti iskušava otpornost naših gospodarstava.
Valdis Dombrovskis
Zbog toga prognozirani rast BDP-a europodručja u 2019. ostaje nepromijenjen i iznosi 1,2 %, dok je prognozirani rast za 2020. blago smanjen na 1,4 % u skladu s očekivanim umjerenijim rastom u preostalom dijelu ove godine (proljetna prognoza: 1,5 %). Prognoza BDP-a za EU ostaje nepromijenjena – 1,4 % u 2019. i 1,6 % u 2020.
Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis, izjavio je: Očekuje se nastavak rasta svih gospodarstava EU-a u ovoj i sljedećoj godini, premda usporavanje u Njemačkoj i Italiji odudara od snažnog rasta u srednjoj i istočnoj Europi. Trajna slabost u proizvodnom sektoru koja proizlazi iz trgovinskih napetosti i političke nesigurnosti iskušava otpornost naših gospodarstava. Kad je riječ o unutarnjim pitanjima, Brexit bez dogovora i dalje je glavni izvor rizika.
Povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici izjavio je: Europsko gospodarstvo i dalje raste unatoč pogoršanju globalne gospodarske situacije u cijelom svijetu. Sve države članice EU-a bilježit će rast i u 2019. i u 2020, čemu će ići u prilog robusno tržište rada koje podupire potražnju. S obzirom na brojne rizike za budućnost, moramo uložiti dodatne napore kako bismo ojačali otpornost naših gospodarstava i europodručja u cjelini.
Domaća potražnja pokreće rast u EU-u
Iako je rastu u prvom dijelu ove godine pogodovao niz privremenih čimbenika, izgledi za ostatak godine slabiji su zbog smanjenih mogućnosti za brzi oporavak globalne proizvodnje i trgovine. Predviđa se veći rast BDP-a u 2020., djelomično zbog većeg broja radnih dana. Domaća potražnja, osobito potrošnja kućanstava, i dalje potiče gospodarski rast u Europi, među ostalim i zbog nastavka povoljnih uvjeta na tržištu rada. Predviđa se rast BDP-a u svim državama članicama EU-a u ovoj i sljedećoj godini, ali će on biti znatno snažniji u određenim područjima (npr. u središnjoj i istočnoj Europi, Malti i Irskoj) nego u drugima (npr. u Italiji, Njemačkoj).
Zbog pada cijena nafte očekuje se niža inflacija
Predviđanja ukupne inflacije u europodručju i EU-u smanjena su za 0,1 postotni bod za ovu i sljedeću godinu, uglavnom zbog nižih cijena nafte i nešto slabijih gospodarskih izgleda. Prema sadašnjim predviđanjima inflacija (prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena) u europodručju u prosjeku bi trebala iznositi 1,3 % u 2019. i u 2020. (proljetna prognoza: 1,4 % u 2019. i 2020.), a u EU-u u prosjeku 1,5 % u 2019. i 1,6 % u 2020. (proljetna prognoza: 1,6 % u 2019. i 1,7 % u 2020.).
Povećanje negativnih rizika
Rizici za svjetske gospodarske izglede i dalje su snažno međusobno povezani i uglavnom negativni. Zbog dugotrajnog gospodarskog sukoba između SAD-a i Kine te povećane nesigurnosti u vezi s trgovinskom politikom SAD-a, trenutačno opadanje svjetske trgovine i proizvodnje moglo bi se nastaviti i proširiti na druge regije i sektore. To bi se moglo negativno odraziti na svjetsko gospodarstvo, među ostalim i u obliku poremećaja na financijskom tržištu. I napetosti na Bliskom istoku pridonose mogućnosti znatnog povećanja cijene nafte. U domaćem kontekstu Brexit je i dalje glavni izvor nesigurnosti. Naposljetku, postoje i znatni rizici u pogledu kratkoročnih pokretača rasta i gospodarskog zamaha u europodručju. Slabosti u proizvodnom sektoru i smanjeno poslovno povjerenje, ako potraju, mogli bi se proširiti na druge sektore i negativno utjecati na tržište rada, privatnu potrošnju i u konačnici rast.
Sve države članice EU-a bilježit će rast i u 2019. i u 2020, čemu će ići u prilog robusno tržište rada koje podupire potražnju.
Pierre Moscovici
Isključivo tehnička pretpostavka za Ujedinjenu Kraljevinu
S obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a projekcije za 2019. i 2020. temelje se isključivo na tehničkoj pretpostavci da će se u trgovinskim odnosima između EU-27 i Ujedinjene Kraljevine zadržati status quo. Te projekcije služe samo za potrebe prognoze i ne utječu na buduće pregovore između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine.
Kontekst
Ova prognoza temelji se na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe za razdoblje do 28. lipnja. Svi ostali ulazni podaci uzeti su u obzir za razdoblje do 2. srpnja.
Komisija svake godine objavljuje četiri gospodarske prognoze. Prognoze koje se objavljuju svake zime i ljeta obuhvaćaju samo godišnji i tromjesečni BDP te inflaciju za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice i za europodručje te zbirne podatke za EU.
Sljedeća je gospodarska prognoza Europske komisije jesenska gospodarska prognoza u studenome 2019.
Dodatne informacije
Cjeloviti dokument: ljetna gospodarska prognoza 2019.
Grabancijaš priopćenja izvršnog tijela Europske unije od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.