Hrvatska u nedjelju bira lokalnu vlast, a pravo odlučivati tko će u iduće četiri godine voditi njihove općine, gradove i županije te tko će biti u predstavničkoj vlasti, ima tri milijuna 660 tisuća birača.
Birat će 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i skupštinu Grada Zagreba, općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te 70-ak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.
>>>Sessa: na izborima ćemo imati 14 milijuna listića, više od 38 tisuća kandidata
S posebnim zanimanjem čeka se ishod izbora u četiri velika grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a za sada je izvjesno da će sva četiri dobiti nove gradonačelnike, jer je dugogodišnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nedavno umro, a Andro Krstulović Opara, Veljko Obersnel i Ivica Vrkić se nisu ponovno kandidirali.
Bira se manje vijećnika i zamjenika
Novost je da ćemo ove nedjelje birati manje zamjenika načelnika i gradonačelnika, ali i članova predstavničkih tijela nego 2017., tako ćemo u skupštinu Zagreba birati 47, umjesto 51 gradskog zastupnika.
Broj članova predstavničkog tijela ovisi o broju stanovnika jedinice u kojoj se bira, najmanje vijećnika, sedam, biraju općine do tisuću stanovnika, najviše, 47, gradovi i županije s više od 300 tisuća.
Kad je, pak, riječ o zamjenicima, njihov se broj, također, ‘veže’ uz broj stanovnika jedinice. Dva će zamjenika imati župan županije s više od 250 tisuća stanovnika i gradonačelnik grada koji ima više od 100 tisuća stanovnika, dakle Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.
>>>Preuzmite mobilne aplikacije za uvid u rezultate lokalnih izbora
Po jednog zamjenika imat će župan čija županija ima do 250 tisuća stanovnika, takva je primjerice Ličko-senjska, te gradonačelnik i načelnik čiji gradovi i općine imaju od 10 tisuća do 100 tisuća stanovnika i gradonačelnik grada koji je sjedište županije.
Načelnici i gradonačelnici općina i gradova s manje od 10 tisuća stanovnika nemaju zamjenike.
Čelnici izvršne vlasti biraju se većinom glasova, dakle da bi bili izabrani već u nedjelju moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasovali. Ne uspije li to nikome, za dva će se tjedna, 30. svibnja, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova.
Drugi izbori u epidemiji koronavirusa
Pravo birati lokalnu vlast imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode diljem Hrvatske. Na nedjeljnim izborima od 7 do 19 sati bit će otvoreno 6.572 biračkih mjesta.
Glasovati se može samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.
To vrijedi i za birače koji su se nakon potresa raselili s Banovine, oni neće moći glasovati u drugim mjestima.
>>>U drugom krugu 3.860.095 birača, 5348 više nego u prvom: predsjednički izbori
Na samoj Banovini, gdje je potres oštetio i zgrade u kojima su ranije bila biračka mjesta, izbori će biti organizirani i u 25 šatora.
Lokalni izbori drugi su koji se provode u epidemiji koronavirusa. Mjere zaštite slične su onima koje su se provodile na izborima za Hrvatski sabor u srpnju prošle godine, novost je da su sada maske obvezne, a razmak povećan s metra i pol na dva.
>>>Božinović o ulasku u Hrvatsku i izlasku na izbore bez PCR testa; Kaić o autobusima birača
Kao i prošle godine, preporučuje se nošenje vlastite olovke na biralište, dezinfekcija, provjetravanje prostora, što kraće zadržavanje na glasačkom mjestu. I na lokalnim će izborima moći glasovati birači koji su u izolaciji i imaju covid i oni koji su u samoizolaciji.
>>>Božinović reko pa poreko, ususret izborima otvorena granica prema BiH | Sigurna Hrvatska
Lokalni su izbori zahtjevni za provedbu, o tome svjedoči i podatak da je za njih tiskano gotovo 14 milijuna glasačkih listića, čak 1. 232 vrste.
Izbore će motriti više od deset i pol tisuća promatrača.
