Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u subotu je odgovarajući na pitanja oko najavljenih poreznih izmjena, podsjetio da se planira smanjenje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto, što će se odnositi na gotovo 93 posto obveznika tog poreza odnosno na one čiji je prihod manji od 7,5 milijuna kuna godišnje. Za sve koji imaju prihod veći od toga porez na dobit ostaje 18 posto.
>>>Umjesto povećanjem, porezne olakšice rezultirale smanjenjem plaća: rujan
Porez na dobit prihod je državnog proračuna, a Marić podsjeća da se u petak na sastanku sa županima i predstavnicima udruga gradova i općina više razgovaralo o najavljenim izmjenama poreza na dohodak, koji je prihod lokalnih jedinica.
“Sada činimo sljedeće – taj fond se i dalje raspodjeljuje za gospodarski slabije općine, gradove i županije, ali ga neće više puniti svi, već državni proračun. Mi na sebe kao središnja država preuzimamo tu obvezu,”
Zdravko Marić
Kod poreza na dohodak planirano je smanjenje stopa – s 36 na 30 posto te s 24 na 20 posto, što je za lokalne jedinice gubitak prihoda od oko dvije milijarde kuna. Porez na dohodak prihod je općina, gradova i županija i naš je pristup da nećemo okretati leđa i ostavljati lokalne jedinice bez adekvatnih mjera, rekao je Marić.
Stoga će prijedlog ići u smjeru povećanja udjela gradova, općina i županija u porezu na dohodak, kao i promjena kod fonda izravnanja koji više neće puniti lokalne jedinice već država.
>>>‘Tektonske promjene’ i druge korisne crtice s poslovnog doručka o četvrtom krugu porezne reforme
Naime, fond izravnanja sada pune sve lokalne jedinice, a ta sredstva idu onima koji su gospodarski slabiji. Sada činimo sljedeće – taj fond se i dalje raspodjeljuje za gospodarski slabije općine, gradove i županije, ali ga neće više puniti svi, već državni proračun. Mi na sebe kao središnja država preuzimamo tu obvezu, objašnjava Marić.
Fond izravnanja ‘teži’ nešto više od dvije milijarde kuna. Time se u potpunosti neutralizira gubitak lokalnih jedinica zbog smanjenja stopa poreza na dohodak, rekao je, podsjećajući i da je zbog koronakrize država pomogla lokalnim jedinicama i putem beskamatnih zajmova, a do sada je za to odobreno oko 1,4 milijarde kuna.
