Vlada je u četvrtak sa 18. sjednice Saboru uputila četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme kojima se, uz ostalo, predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.
U prvo saborsko čitanje upućeni su prijedlozi izmjena zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Po podacima koje je iznio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ukupni učinak dosadašnja četiri kruga porezne reforme (od 2017. do 2020. godine) veći je od 8,2 milijarde kuna.
>>>HGK podcrtao glavne značajke petog vala porezne reforme, podržao Vladu
Novim se krugom ukupno porezno rasterećenje penje na 10 milijardi kuna, raste i prema 11 milijardi, a kada se dodaju i neoporezivi primici (npr. nagrade zaposlenika, topli obrok i prijevoz) vjerojatno i nešto više, naveo je ministar.
Najavio je kako će do drugog čitanja poreznih zakona biti pripremljene i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su još u javnom savjetovanju, a kojima se regulira kako će država kompenzirati odnosno na sebe preuzeti teret smanjenja stopa poreza na dohodak.
Ministar je u rujnu najavio da će država dvije milijarde kuna gubitka lokalnih jedinica “neutralizirati” kroz fond izravnanja, odnosno proračun.
Stope poreza na dohodak smanjuju se s 36 na 30 i s 24 na 20 posto
U petom krugu porezne reforme predlažu se izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se od početka iduće godine stope tog poreza smanjile – stopa od 36 posto na 30 posto, a od 24 na 20 posto, a s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).
Predloženim se izmjenama definira i porezni tretman nacionalne naknade za starije osobe te se na tu naknadu, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno, neće plaćati porez na dohodak, a ona se ne uzima u obzir ni pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
>>>Radnička fronta predlaže progresivno oporezivanje dohotka – do 80%
No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine jer se predviđa povećanje te “kaznene stope”, što u Ministarstvu financija nazivaju “odvraćajućim djelovanjem”.
Naime, povećava se postotak uvećanja obračunanog poreza na dohodak s 50 posto na 100 posto pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a s obzirom na smanjenje porezne stope od 36 posto na 30 posto.
“Govorimo o nesrazmjeru imovine i primitaka. Trenutno je na snazi odredba koja kaže – najviša stopa uvećano za 50 posto – to je 36 posto uvećano za 50 posto, što je u konačnici 54 posto. S obzirom da tu najvišu stopu snižavamo na 30 posto, sada taj koeficijent s 50 posto dižemo na 100 posto, što znači da ćemo ukupnu stopu kod utvrđenog nesrazmjena kod imovine i primitaka povećati s 54 na 60 posto,” pojasnio je Marić.
>>>I Možemo! najavilo prijedlog progresivnog oporezivanja | reforma
Predloženim se izmjenama pojednostavljuje i prijava dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina te bi, kada se ti ugovori ovjeravaju kod javnog bilježnika, javni bilježnici bili obvezni Poreznoj upravi dostaviti te ovjerene isprave.
Izmjenama bi se proširila i mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju radnicima, članovima uprave i fizičkim ili drugim povezanim osobama, a koje se koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika.
Također se predlaže ukidanje proširenja oporezivanja godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, čime se pojednostavljuje porezni sustav.
Smanjenje stope poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna
Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima se stopa tog poreza za poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto.
“Ta će snižena porezna stopa od 10 posto obuhvatiti više od 93 posto obveznika poreza na dobit,” najavio je ministar.
Izmjenama se ujedno usklađuju odredbe toga zakona s izmjenama zakona o porezu na dohodak. Tako bi se stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, inozemnim osobama koje nisu fizičke smanjila s 12 na 10 posto, jer se i izmjenama zakona o porezu na dohodak regulira smanjenje stope za dohodak od kapitala ostvaren po osnovi dividende i udjela u dobiti s 12 na 10 posto.
Predlaže se i smanjenje stope poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača (umjetnici, zabavljači, sportaši i sl.) s 15 posto na 10 posto.
Ministar je u kolovozu rekao da je smanjenje poreza na dobit u prvoj godini rezultiralo 17 posto većim proračunskim prihodima.
Bankama povoljniji porezni tretman kod otpisa ili reprograma kredita
Među važnim novinama je i predloženi povoljniji porezni tretman za banke u slučaju otpisa ili reprograma kredita.
Predloženo je da se kao porezno priznati rashod kreditne institucije prizna iznos otpisa potraživanja, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.
Cilj je poboljšati položaj dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja, tumače iz resora financija.
>>>‘Tektonske promjene’ i druge korisne crtice s poslovnog doručka o četvrtom krugu porezne reforme
“Namjera je dati stimulativni pristup prema kreditnim institucijama da aktivno upravljaju svojim potraživanjima prema dužnicima, bilo fizičkim bilo pravnim osobama, i da u okviru poreznog sustava dajemo jednu stimulativnu mjeru za pristup koji bi značio reprogramiranje, otpisivanje, i sve ono što bi olakšalo poziciju i daljnji otplatni plan dužnika u okviru njihovih dužničko-vjerovničkih odnosa, bez nekog uplitanja trećih osoba,” rekao je Marić.
Izmjene Zakona o porezu na dobit predviđaju i da porezni obveznik obavi usklađenje (kompenzacijska prilagodba) transfernih cijena prije predaje porezne prijave.
Regulira se i prodaja dobara na daljinu
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, u skladu s europskim direktivama o prodaji dobara na daljinu i pri uvozu dobara male vrijednosti, od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj se ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz roba male vrijednosti (do 22 eura) iz trećih zemalja.
Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz trećih zemalja od 1. srpnja iduće godine plaćati PDV-a za male pošiljke čija je vrijednost do 22 eura (1.125 kuna).
Izmjenama se prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećava sa sadašnjih 7,5 na 15 milijuna kuna. Procjena je Ministarstva financija da će temeljem toga gotovo 150 tisuća ili 96 posto poreznih obveznika moći birati način oporezivanja.
Regulira se i prodaja dobara na daljinu, i to na način da se nakon prelaska vrijednosti praga od 77.000 kuna oporezuje u državi članici u kojoj primatelj dobara koji nije porezni obveznik ima prebivalište. Stoga će strani porezni obveznici plaćati hrvatski PDV kada ukupna vrijednost prodaje dobara na daljinu te telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga prijeđe prag od 10.000 eura i obrnuto, hrvatski porezni obveznici će plaćati PDV neke druge članice kada vrijednost navedenih isporuka prijeđe prag od 77.000 kuna.
Od iduće godine pravilnikom će se propisivati blagajnički maksimum
Predložene su i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, i to na način da više tim zakonom ne propisuje blagajnički maksimum, već bi ministar financija pravilnikom propisao odredbe koje se odnose na iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.
Ta izmjena stupila bi na snagu od početka iduće godine.
Marić je podsjetio da od 1. siječnja iduće godine, nakon dvije godine prilagodbe, počinje i obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.
Ministar je podsjetio da najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak za lokalne jedinice, jer je to njihov prihod, znači manje oko dvije milijarde kuna, ali i da će to središnja država preuzeti na sebe.
Najavio je kako će s drugim čitanjem poreznih zakona ići i izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojima će se promijeniti udio u porezu na dohodak tih jedinica – udio gradova i općina bi se povećao sa 60 na 74 posto, županija sa 17 na 20 posto, dok bi udio za decentralizirane funkcije ostao bi 6 posto.
“U raspodjeli poreza na dohodak trenutno je udio za fiskalno izravnanje 17 posto, no to bi ubuduće na sebe preuzela država. Umjesto postojećeg sustava po kojem taj fond puni svih 576 lokalnih jedinca, on će se sada puniti na teret središnjeg proračuna,” rekao je Marić.
Prijedlozi zakona o osiguranju depozita i likvidaciji kreditnih institucija
U saborsku proceduru upućeni su Prijedlog zakona o sustavu osiguranja depozita te Prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.
Cilj predloženog zakona o sustavu osiguranju depozita je što je više moguće predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano uz zaštitu deponenata odnosno građana koji u njima štede.
“Radi zaštite financijske stabilnosti sustava, zakonskim se prijedlogom propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita u slučaju nastupa osiguranog slučaja, odnosno prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom,” istaknuo je ministar Marić.
Prijedlog zakona objedinjuje odredbe važećeg zakona i zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), a njime se predlaže i novi naziv same agencije – Hrvatska agencija za osiguranje depozita.
“Donošenjem novog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava dio koji se odnosi na sanaciju banaka prelazi u ovlast Hrvatske narodne banke (HNB), pa je stoga potrebna i prilagodba same ovlasti agencije,” rekao je ministar.
Uloga agencije prilagođena je s obzirom na novu podjelu sanacijskih ovlasti, a kojima agencija prestaje biti jedna od sanacijskih tijela. “Međutim, ona ostaje u postupku sanacije kao tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond, te agencija nastavlja upravljati fondom osiguranja depozita i dobiva ovlasti za sudjelovanje u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija,” dodao je.
Prijedlog predviđa i promjene u organizaciji i upravljanju agencijom – umjesto uprave, novo tijelo agencije će biti nadzorni odbor i direktor, koji će se imenovati na razdoblje od četiri godine. Članove nadzornog odbora imenovat će vlada na prijedlog ministra financija, kojem jednog člana mogu predložiti kreditne institucije, a nadzorni će odbor imenovati direktora agencije.
Marić kao novosti u odnosu na postojeće uređenje ističe kako se, s ciljem osiguranja djelotvornije upotrebe sredstava iz sustava za osiguranje depozita, predloženim zakonom propisuje da se fond osiguranja depozita sastoji od osnovnog fonda te dodatnog fonda osiguranja depozita.
“Svrha osnovnog fonda osiguranja depozita je isplata osiguranih depozita, a on u svakom trenutku mora raspolagati sa sredstvima na razini od jedan posto iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem za rad u Hrvatskoj,” pojasnio je Marić.
Svrha dodatnog fonda osiguranja depozita jest nadopunjavanje osnovnog fonda, potpora u prikupljanju ex-post premija, korištenje sredstava dodatnog fonda u svrhu poduzimanja mjera za sprečavanje rizika nastupa osiguranog slučaja, te podrška financiranju sanacije kreditnih institucija i podrška financiranju njihove prisilne likvidacije.
“Ciljana razina dodatnog fonda je 1,5 posto iznosa ukupne visine osiguranih depozita svih kreditnih institucija,” dodao je Marić.
Cijeli sustav se usklađuje s europskim direktivama
Novost predloženog zakona je i usklađivanje izvora financiranja prema pravnoj stečevini EU-a, na način da se izričito navodi kako se sustav osiguranja depozita ne može financirati na teret poreznih obveznika, već isključivo na teret kreditnih institucija.
Cijeli sustav se usklađuje s europskim direktivama, a između ostalog je i na tragu puta Hrvatske ka članstvu u eurozoni, rekao je Marić.
Obrazlažući prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, naglasio je kako propast bilo koje kreditne institucije ima direktne negativne posljedice na sve fizičke i pravne osobe koje su imale poslovne odnose s tom kreditnom institucijom, a u slučajevima kada je riječ o iznosu većem od 100 tisuća eura po klijentu.
>>>Pravna stečevina Europske unije o dobnoj diskriminaciji u poreznoj reformi
Naime, sustav osiguranja depozita građanima i pravnim osobama omogućuje da u vrlo kratkom roku dođu do dijela odnosno do najviše 100 tisuća eura, no u slučajevima kada poslovni odnos uključuje više od 100 tisuća eura u većini ostaju trajno bez pristupa tim sredstvima.
“Prvenstveni razlog tome su dugotrajni stečajni postupci odnosno presporo unovčenje imovine kreditne institucije, koja zbog svoje financijske specifičnosti značajno gubi vrijednost protekom vremena,” rekao je Marić.
Stečajevi nad kreditnim institucijama trenutno se provode prema važećem stečajnom zakonu. Cilj je donošenja novog zakona o likvidaciji kreditnih institucija skratiti trajanje stečajnog postupka, kontrolirani izlazak propale kreditne institucije s tržišta s ciljem smanjenja rizika i prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta, kao i brzo i učinkovito skupno namirenje vjerovnika kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji, očuvanjem vrijednosti financijske imovine i unovčenjem imovine kreditne institucije u što kraćem roku, naveo je ministar.
Grabancjaš/Hina/Vlada RH
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.