PolitikaPreporučeno

Ministarski sastanci u Luxembourgu, okupljanje desnice u Milanu: EU brifing

Foto: Etienne Ansotte

Čelnici zemalja članica Europske unije okupit će se ovaj tjedan na izvanrednom summitu na kojem će odlučiti na koliko dugo će odobriti novu odgodu za izlazak Velike Britanije.

Sporazum o razdruživanju, koji je premijerka Theresa May dogovorila s EU-om, tri put do sada je odbijen u britanskom parlamentu. Čelnici 27 zemalja članica već su jednom odobrili odgodu brexita, koji se trebao dogoditi 29. ožujka.

Britanija je dobila dva datuma – produljenje do 22. svibnja, pod uvjetom da sporazum o razdruživanju bude potvrđen u britanskom parlamentu do 29. ožujka, što se na kraju nije dogodilo, a drugi je datum 12. travnja do kada London mora jasno naznačiti što i kako dalje s brexitom.

Britanska premijerka Theresa May uputila je u petak pismo predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku u kojem traži odgodu do 30. lipnja i u kojem potvrđuje da će učiniti sve što je potrebno za održavanje izbora za Europski parlament, pri čemu će nastojati da se sporazum o razdruživanju potvrdi prije 23. svibnja i u tom bi slučaju održavanje europskih izbora bilo poništeno.

May je i prije prve odgode tražila rok do 30. lipnja, ali su 27-orica odlučili to odbiti.

Britanska premijerka je u međuvremenu nakon što je postalo jasno da ne može dobiti potporu svih zastupnika iz svoje Konzervativne stranke, odlučila pozvati u pomoć oporbene laburiste kako bi uz pomoć njihovih glasova progurala sporazum. To je vrlo nesiguran i neizvjestan put. Iako su laburistički zastupnici u golemoj većini za ostanak u EU-u, vodstvo stranke kalkulira i podržava mekši brexit jer procjenjuje da ne može dobiti izbore bez osvajanja dijela izbornih okruga koji su većinski glasovali za izlazak iz EU-a. Stoga se ne može isključiti da  pokušaj kompromisa možda završi velikim potresom ili rascjepom u obje velike britanske stranke. U britanskoj političkoj tradiciji nikad se nije njegovao kompromisni i konsensualni pristup osim u slučaju rata. To je posljedica izbornog sustava u kojem relativni pobjednik uzima sve, a kandidat koji je dobio neznatno manje glasova gubi sve. Stoga u britanskim političkim strankama, izabrani zastupnici na prvo mjesto stavljaju lojalnost svom izbornom okrugu koji im je dao mandat, a ne lojalnost stranačkom šefu.

Pravna nesigurnost, nezgodna situacija

U EU-u ne žele nagađati kakvu će odluku donijeti šefovi 27 država ili vlada na summitu u srijedu. Još ranije je jasno poručeno da nova kraća odgoda više nije moguća i prema tome preostaje samo dulja odgoda jer izlazak bez sporazuma nitko ne želi. Izlazak bez sporazuma međutim nikako nije isključen, jer to što je britanski parlament izglasao da ne želi brexit bez sporazuma ne znači ništa ako EU ne odobri odgodu. A dulja odgoda podrazumijeva održavanje europskih izbora u Velikoj Britaniji, što bi moglo dodatno razjariti najtvrđe zagovornike brexita.

Dulja odgoda dovodi Europsku uniju u vrlo nezgodnu situaciju jer se time unosi velika doza pravne nesigurnosti u trenutku kada se bira novo vodstvo europskih institucija i dogovara novi sedmogodišnji proračun. U takvim okolnostima imati u svojim redovima članicu koja želi izići, ali koja ima sva prava koje članstvo sa sobom nosi, može biti vrlo opasno.

Stoga će EU, ako odobri dulju odgodu, vjerojatno tražiti pravno obvezujuća jamstva kako Velika Britanija ne bi opstruirala rad europskih institucija.

O tome hoće li Velika Britnija održati europske izbore i biti članica u vrijeme konstituiranja novogo saziva Europskog parlamenta ovist će koliko će Hrvatska i još dio zemalja članica imati zastupnika u novom sazivu.

U sklopu priprema za brexit Europska unija je donijela odluku da se broj zastupnika u Europskom parlamentu smanji sa sadašnjih 751 na 705. Prema novoj računici, od 73 britanska zastupnička mjesta njih 46 bi ostalo prazno, a 27 ih je raspodijeljeno na 14 država članica, koje su dosad bile podzastupljene. Tako su Francuska i Španjolska dobile po pet mjesta, Nizozemska i Italija po tri, Irska dva mjesta, Hrvatska, Austrija, Danska, Estonija, Finska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Švedska po jedno. Hrvatska bi tako umjesto sadašnjih 11 imala 12 zastupnika u Europskom parlamentu.

Međutim, nova raspodjela vrijedi samo od trenutka kada Velika Britanija iziđe iz EU-a, ali sve članice koje su dobile dodatna zastupnička mjesta organiziraju izbore po novoj raspodjeli. Tako je i Hrvatska raspisala izbore za 12 zastupnika, s tim da će mandat toga 12. zastupnika ako Velika Britanija i dalje bude članica biti zamrznut, on ili ona bit će neka vrsta rezervnog igrača, koji će sjediti na klupi za rezerve spreman ući u igru čim Britanija napusti EU.

Summit EU-Kina

Dan prije izvanrednog sastanka na vrhu o brexitu, održat će se summit EU-Kina. Europsku uniju će predstavljati predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker koji će primati kineskog premijera Li Keqianga.

Europska unija traži od Pekinga veći pristup kineskom tržištu za europske tvrtke i manje subvencija za kineske korporacije, koje zahvaljujući tim državnim potporama ozbiljno ugrožavaju pozicije europskih tvrtki koje nemaju takvu povlasticu. Europsku uniju također zabrinjava sve veći utjecaj Kine na njezine članice, koji Peking ostvaruje u ulaganjem i kupovinom europskih luka, željeznica, mreža mobilnih komunikacija itd.

Proteklih tjedana dvije su strane radile na usuglašavanju zajedničke izjave koja bi bila usvojena na summitu. Međutim, Europska unija nije zadovoljna kineskim prijedlogom teksta u kojem se ne spominje uklanjanje tržišnih barijera, subvencija i agresivno nametnuti transferi tehnologije.

Ne postigne li se dogovor do utorka, summit bi mogao završiti bez zajedničke izjave.

Kao jedan od glavnih razloga za izostanak kineske kooperativnosti smatra se nastojanje Pekinga da postigne sporazum sa Sjedinjenim Državama kako bi se spriječila eskalacija trgovinskog rata između dvaju najvećih gospodarstva na svijetu. Kina se pribojava približavanja Europskoj uniji smatrajući da bi to moglo ugroziti njezine pregovore s administracijom Donalda Trumpa.

EU očekuje da će rezultat američko-kineskih pregovora biti sukladan načelima Svjetske trgovinske organizacije i da neće doći do situacije u kojoj bi američke tvrtke imale prednost pred europskim.

EU je pod pritiskom organizacija za ljudska prava da se u razgovorima spomene zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Kini.

Ministarski sastanci u Luxembourgu

U ponedjeljak i utorak se u Luxembourgu održavaju dva ministarska sastanka. Ministri vanjskih poslova sastaju se u ponedjeljak kada će razgovorati o Afganistanu, političkoj krizi u Venezueli, odnosima sa zemljama Istočnog partnerstva te sukobima u Libiji.

U utorak se sastaju ministri za europske poslove u formatu Vijeća za opće poslove. Ministri 27-orice će raspravljati o priprema za summit o brexitu, a Vijeće u punom sastavu će raspravljati o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. te stanju vladavine prava u Poljskoj i Mađarskoj, protiv kojih se vodi postupak predviđen člankom 7 Ugovora o EU-u.

Okupljanje europske desnice u Milanu

U ponedjeljak u Milanu čelnik talijanske Lige Matteo Salvini organizira kongres europskih 20-tak krajnje desnih stranaka u sklopu priprema za izbore za Europski parlament.

Na tom skupu sudionici će nastojati dogovoriti novu politiku skupinu krajnje desnice u budućem sazivu Europskog parlamenta.