Ministri financija Europske unije u srijedu su postigli dogovor o reformi dva desetljeća starog Pakta o stabilnosti i rastu, korpusa fiskalnih pravila osmišljenih kako bi se zauzdalo prekomjerno zaduživanje.
Javni dug Unije vinuo se u nebesa i oborio rekorde u odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 koja je okinula povijesnu suspenziju Pakta. Čak je i Njemačka otpustila svoju znamenitu dužničku kočnicu. Uslijedio je rat u Ukrajini i njime uvjetovana, izrazito zahtjevna i skupa “zelena tranzicija”.
Pojedini su dionici, uključujući Italiju, Francusku, Španjolsku i djelomično Njemačku, izmjenu Pakta tražili i ususret spomenutim izazovima.
>>>EK upozorio RH zbog devijacija u primarnim proračunskim rashodima
“Mi smo sada postigli dobar sporazum o fiskalnim pravilima Europske unije. Ovaj sporazum pruža fiskalna pravila koja hrabre reforme, s prostorom za investicije skrojenim za osebujne situacije zemlje članice na koje se odnose,” rekla je nakon vijećanja nizozemska ministrica financija Sigrid Kaag.
Dogovor je pozdravio i Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za trgovinu i gospodarstvo koje radi za ljude.
Širenje okvira
Iako su trenutno dostupni tek obrisi, prve informacije sugeriraju da su zadržani minimalni ciljevi za smanjenje javnog duga, što je zahtjev “štedljivih”, ili kako je to karakterizirao premijer nizozemske na odlasku Mark Rutte, “škrtih zemalja”.
>>>Rutte krenuo u proračunske pregovore s jabukom i bigorafijom Chopina: mi Nizozemci vrlo smo škrti
Novi je Pakt uočljivo širih okvira, s nekoć nezamislivom blagošću koja pogoduje jugu Europe predvođenom Francuskom.
Vijeće EU-a sada će započeti pregovore s Europskim parlamentom gdje će odbori i zastupnici izgledno tražiti još ustupaka, iako je malo vjerojatno da će deliberacije utjecati na temelj i sukus dogovorenog.
Izvjesno je da će zemlje s prekomjernim deficitom i makroekonomskim neravnotežama od 2025. morati postojano smanjivati javni dug kroz razdoblje od četiri do sedam godina. Na duljinu roka pritom će utjecati investicije i/ili reforme u područjima koja su prihvaćena kao prioriteti EU-a.
Okosnice
Prema prvim informacijama, prijedlog Vijeća sada bi od država članica zahtijevao smanjenje proračunskog deficita za 0.25 – 0-4% godišnje, u poredbi s dosadašnjih minimalno 0.5%.
Nova pravila predlažu smanjenje javnog duga za minimalno 1% godišnje ukoliko je udio bruto duga opće države veći od 90%, u poredbi sa 60% prije.
>>>Draghi o gospodarstvu, geopolitici, inflaciji… reviziji Ugovora: ‘Ovisnost nije mudra’
Reuters bilježi da smjernice također daju poseban tretman izdacima za obranu, osjetljivoj temi za mnoge vlade EU-a nakon ruske invazije na Ukrajinu. Fokus je sada na neto potrošnji, a ne na strukturnom ili nominalnom proračunskom deficitu, budući da su neto rashodi izravno pod kontrolom vlade.
Poziv na transparentnost
Pojedini dionici, poput Europske konfederacije sindikata (ETUC), u neposrednoj reakciji izražavaju bojazan da su pravila i dalje rigidna za najzaduženije članice s udjelom javnog duga većim od 90%. Situacija u kojoj se trenutno nalaze Francuska, Italija, Španjolska, Portugal i drugi.
ETUC je u priopćenju prepoznao da konačni tekst dogovora još nije dostupan, te stoga nema transparentnosti o proračunskim odlukama koje bi svaka zemlja trebala donijeti u skladu s pravilima, niti o stvarnoj fleksibilnosti koju bi zemlje imale u prve tri godine prijelaznog razdoblja.
Ključna pravila uskoro bivšeg “Pakta o stabilnosti i rastu”
- Deficit proračuna opće države: udio proračunskog deficita opće države u bruto domaćem proizvodu (BDP) ne smije prelaziti 3% deficita s kraja prethodne financijske godine. Ako to nije moguće, dopušta se da deficit privremeno biva iznad (ali još uvijek blizu) razine od 3%.
- Državni dug: udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60% BDP-a na kraju prethodne financijske godine. Ako nije tako, udio mora pokazivati tendenciju značajnog smanjivanja i zadovoljavajućom se dinamikom mora približavati referentnoj vrijednosti.
- Primarni proračunski višak: udio primarnog proračunskog viška ne smije biti značajno iznad razine od 5.5 posto BDP-a kroz dulje vremensko razdoblje.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
