Povrh redovnih polugodišnjih usklađivanja mirovina prema rastu plaća, sve mirovine osim onih određenih po posebnim propisima treba sustavno povećati za 10%, po formuli 3+3+2+2% kroz četiri uzastopne godine jednog mandata Vlade, te konačno adekvatno definirati status dugogodišnjih osiguranika za žene, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare saborskog kluba stranke Možemo! saborski zastupnik prof. dr. Damir Bakić.
Bakić je naveo da zadnje usklađivanje mirovina od 8.42%, kojim se Vlada hvali, nije zasluga Vlade niti plod neke posebne brige za umirovljenike, već je to usklađivanje automatizirano i definirano zakonom.
Dodao je da je povrh redovitih polugodišnjih usklađivanja s rastom plaća nužno i dodatno, sustavno povećanje mirovina, koje je i realno izvedivo.
“Ono što predlažemo je stvarno osnaživanje sustava, ne kroz dodatke ili prigodne predizborne dosjetke, nego se zalažemo za sistemsko i trajno podizanje mirovina,” rekao je.
Zbilja
Bakić je napomenuo da je stvarni indikator trenutnog stanja sustava omjer punih starosnih mirovina i plaća. On je trenutno, i nakon posljednjeg usklađivanja, samo 48% (bio je na svega 44%), što je rezultat prosječne mirovine u iznosu 553 eura za 516.000 starosnih umirovljenika s prosječnim stažom 31.75 godina, u odnosu prema prosječnoj plaći od 1.150 eura.
“Razlog je – zna se – devastacija sustava u devedesetima, kad smo s omjera osiguranika i umirovljenika 3:1 spali na sadašnjih 1.3:1,” podsjetio je.
Zastupnik je najavio da je plan Možemo! dići razinu tih mirovina za 10% povrh redovitih polugodišnjih usklađivanja.
Naglasio je da je za isti postotak potrebno istovremeno dići i sve ostale mirovine, osim onih određenih po posebnim propisima.
“To nije moguće odmah i odjednom, ali u jednom mandatu iduće vlade jest, npr. sistemskim uvećanjem mirovina po formuli 3%+3%+2%+2% tijekom četiri uzastopne godine, uz usklađivanja sa stopama rasta plaća.”
Dohvatljivih 11%
Bakić je naglasio da je takvu postupno ekstra povećanje mirovina izvedivo – ono na razini 3% godišnje iziskuje otprilike dodatnih 180 milijuna eura, koje je moguće i potrebno naći u proračunu.
Pritom je podsjetio da proračun Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje za 2023. iznosi 7.2 milijarde eura, od čega će iz doprinosa biti pokriveno samo 4.3 milijarde, dok će transfer iz proračuna iznositi 2.91 milijardu eura.
S obzirom na to da je rashodna strana proračuna 28.09 milijardi eura, to znači da 10.36% proračuna ide za isplatu mirovina.
“Ako tome dodamo spomenuti trošak uvećanja mirovina od 180 milijuna eura, tada bi godišnji transfer iz proračuna iznosio 3.09 milijardi eura, što bi iznosilo 11% rashoda proračuna – i to je dohvatljivo,” rekao je.
Stručnjak je istaknuo i da bi se takvo povećanje za dodatnih 10% povrh redovitih usklađenja odnosilo i na one zaštitne, najniže mirovine. U praksi bi to značilo da bi se za isti postotak dizala i aktualna vrijednost mirovine (AVM) i vrijednost najniže mirovine (VNM).
Nepravedan tretman žena
Na kraju, Bakić je još jednom ponovio prijedlog, odnosno zahtjev Možemo! da se odmah i bezuvjetno ispravi nepravedan tretman žena u definiciji dugogodišnjeg osiguranika.
S obzirom da se standardna dob umirovljenja žena tek treba podići na 65 godina, a ove godine je ona 63 godine i tri mjeseca, onda bi se, za razliku od muškaraca, dob u kojoj žene s više od 41 godina staža mogu postati dugogodišnji osiguranici morala spustiti sa 60 na 58 godina i tri mjeseca.
Pratite nas na Google vijestima
Grabancijaš/Možemo!
