PolitikaPreporučeno

Mrak-Taritaš: vladajućima je normalno da smo na dnu po statusu ljudskih prava  

Kandidati GLAS-a s liste Amsterdamske koalicije za Europski parlament posjetili su u utorak Krapinsko-zagorsku županiju, a predsjednica stranke Anka Mrak-Taritaš iz Krapine je poručila da će u Hrvatskoj, koja je, kaže, na dnu po statusu ljudskih prava, uvijek zastupati prava žena, djece, slabijih i manjina, kao i u Europskoj uniji.

Na konferenciji za novinare Mrak-Taritaš je istaknula da Europa nije savršen ni završen projekt te da sedam stranaka koje čine koaliciju žele dalje graditi Europu. Dodala je da živimo na vrlo nemirnom kontinentu i zaboravljamo da smo kroz protekle godine dobili mir, blagostanje, mogućnost da se djeca kvalitetno školuju, zaštitu ljudskih prava.

„S druge strane su oni koji te vrijednosti žele rušiti, s druge strane su oni koji nemaju problem imati žilet-žicu“, rekla je predsjednica GLAS-a i pozvala građane da prepoznaju važnost europskih izbora te za koga glasuju.

“U EU živi oko 25 milijuna djece koja su u riziku od siromaštva, u Hrvatskoj između 200 i 300 tisuća djece se smatra siromašnom djecom”,

Diana Topčić-Rosenberg

„Kad se Hrvatska ocjenjuje o statusu ljudskih prava, na samom smo dnu. Vladajući se oko toga uopće ne uzbuđuju, to im je normalno. Nama u Amsterdamskoj koaliciji, nama u GLAS-u to nije normalno. Mi ćemo uvijek zastupati prava žena, prava djece, onih koji su slabiji, prava manjina, jednako tako i u Hrvatskoj i u EU“, poručila je Mrak-Taritaš.

Decentralizacija i korištenje europskih fondova

Jozo Radoš je govorio o decentralizaciji i korištenju europskih fondova, pri čemu je rekao da predlažu „tipske male projekte, pogotovo za ruralna, planinska i udaljena područja“.

>>>Radoš: Podacima se ‘namiguje’, Hrvatska je najneuspješnija članica EU po iskorištenosti fondova

“To su projekti bez velike birokracije, projekti koji su sami po sebi razumljivi, kao što je rekonstrukcija lokalnih cesta, izgradnja lokalnih vodovoda, odvodnih sustava, dječjih igrališta, i na takve dijelove EU fondova bi jedinice lokalne samouprave mogle pristupiti izravno, bez utjecaja središnje države”, rekao je Radoš i dodao kako žele da korištenje fondova bude transparentno, s jasnim prikazima koliko je novca dodijeljeno, ugovoreno i potrošeno pa bi nestala “magla” i optužbe sadašnjih i bivših vlasti s tim u vezi.

Diana Topčić-Rosenberg istaknula je da će se u Europskom parlamentu zauzimati za djecu.

“U EU živi oko 25 milijuna djece koja su u riziku od siromaštva, u Hrvatskoj između 200 i 300 tisuća djece se smatra siromašnom djecom”, rekla je Topčić-Rosenberg, ističući kako je nedopustivo da u Hrvatskoj djeca koja imaju teškoće u razvoju moraju plaćati iznimno skupe karte da bi mogla doći do usluga koje su im potrebne. Dodala je da sat logopeda, primjerice, stoji od 25 kuna u Splitu do 125 kuna u Zagrebu.

Istaknula je da među temama koje treba nametnuti treba biti i ona da u europskom proračunu za sljedeće programsko razdoblje djeca u riziku od siromaštva i djeca u riziku od isključenosti budu jedan od prioriteta EU fondova.