Europski parlament odobrio je dva nova fonda u vrijednosti od 9,88 te 6,24 milijardi eura za pomoć državama članicama u boljem i učinkovitijem upravljanju migracijama, posebno za spašavanje na moru te modernizaciju i digitalizaciju vanjskih granica.
Europski parlament (EP) je u srijedu odobrio dva nova fonda za pomoć državama članicama u upravljanju migracijama, vanjskim granicama i integraciji. Riječ je o Fondu za azil, migracije i integracije, za razdoblje od 2021. do 2027., vrijednom 9,88 milijardi eura te Fondu za integrirano upravljanje granicama vrijednom 6,24 milijardi eura.
>>>Od politike otvorenih do politike zatvorenih vrata – prepolovljen broj tražitelja azila u EU
Ovi novi financijski instrumenti trebali bi označiti novu etapu u upravljanju migracijama na području EU, kako je istaknula povjerenica Europske komisije Ylva Johansson rekavši da “sada prelazimo s financiranja hitnih situacija na financiranje upravljanja situacijom”.
“Europa više nije u migracijskoj krizi”, rekla je Johansson na raspravi u Europskom parlamentu.
16 prioritetnih točaka
Izvjestiteljica EP-a za te fondove, Tanja Fajon, rekla je da će tijekom sljedećih sedam godina EU označiti 16 prioritetnih točaka u odnosu na upravljanje granicama i migracijama te da će dva nova fonda omogućiti uspostavu “vrlo jasnih pravila” u korištenju europskog novca. Istaknula je također koliko je važno postići dogovor među državama članicama jer nepostojanje dogovora ugrožava ljudske živote.
“Nakon krize 2015. godine Europa nije uspjela pronaći zajedničko, učinkovito rješenje. I dalje pokušavamo pronaći jednu zajedničku politiku migracija i azila. (…) Imamo veliki broj utopljenika u Sredozemlju, schengensko područje ne funkcionira kako treba jer mnoge države članice provode nezakonite i neopravdane kontrole na unutarnjim granicama Schengena” upozorila je Fajon.
>>>‘Izuzetno zabrinjavajuća’ izvješća sugeriraju da je Frontex leglo korupcije
Fajon, slovenska eurozastupnica iz kluba socijaldemokrata (S&D), je istaknula da fondovi za azil i integracije osiguravaju više novca za spašavanje na moru, “ali i za modernizaciju i digitalizaciju granica”.
Napomenula je da će lokalne zajednice sada imati veću ulogu u upravljanju migracijama te da će to biti “od ključne važnosti za uspjeh integracija”.
Malteški zastupnik Cyrus Engerer, njen kolega iz kluba socijaldemokrata, rekao je pak da “novac nije dovoljan”.
“Migracijski paket bez mjera solidarnosti među državama članicama nije prihvatljiv, ne možemo dopustiti da manji broj zemalja članica kojima nije stalo do principa solidarnosti vuku sve ostale natrag”, upozorio je Engerer.
Razočaranje desnice
Hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler (HDZ) na raspravi je rekao da će fondovi pomoći zemljama EU-a da na vanjskoj granici “osnažuju svoju policiju tehnički najmodernijom opremom”.
Istaknuo je da “čestita izvjestiteljici na ovom uspjehu”, ali da “sljedeći korak mora biti sveobuhvatni dogovor o europskoj politici migracija i azila”.
>>>Ressler: postoji snažna svijest da u Europi nema mjesta za nezakonite migracije
Iako je većina zastupnika podržala uspostavu fondova, nekolicina njih, uglavnom s desnog spektra, usprotivila se donošenju ovih instrumenata.
“Zbilja sam razočaran, ovi sustavi neće riješiti probleme migracija”, rekao je zastupnik Peter Kofod iz Kluba Identitet i demokracija.
Socijaldemokrat Domenec Ruiz Devesa reagirao je na takve izjave rekavši da je situacija na Sredozemlju “sve gora”, da je broj smrtnih slučajeva “utrostručen ove godine” i da takva retorika ne doprinosi pronalasku rješenja.
>>>Upravljanje migracijama: nova strategija EU-a za dobrovoljni povratak i reintegraciju | Komisija
“Gospodo iz krajnje desnice, upravo je objavljena izjava o budućnosti Europe u kojoj stoji da se Europa temelji na kršćanskim vrijednostima, pa poslušajmo što o tome kaže Papa, a on jest autoritet, zar ne? Papa kaže da imigracije nisu prijetnja kršćanstvu i da je odbijanje ulaska osobama u poteškoćama, bez obzira na njihovu vjeroispovijest, groteskno iskrivljavanje kršćanstva”, rekao je Ruiz Devesa i istaknuo da ljudi u potrazi za sigurnošću nisu “nikakva prijetnja”.
Zaključak Johansson
Povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Johansson rekla je da unatoč neslaganjima određenog broja zastupnika, uspostava ovih fondova ima podršku Europskog parlamenta te da se tako politike konačno mogu provesti u djelo.
>>>Glavak: uvjerena sam da će 2022. biti godina početka našeg članstva u schengenskoj zoni
“Izuzetno je važno da imamo najbolji sustav upravljanja vanjskim granicama na svijetu. Modernizirana politika za vize će pomoći da se pozabavimo razlikama među državama članicama. Ovaj fond će omogućiti upravljanje migracijama, slobodu kretanja i sigurnost Schengena”, rekla je Johansson.
