Deficit njemačkog javnog sektora lani je zahvaljujući pandemiji koronavirusa segnuo do 189.2 milijardi eura i najveću razinu od ujedinjenja prije tri desetljeća, izvijestio je u srijedu statistički ured Destatis.
Direktne uplate novca građanima, mjere za očuvanje radnih mjesta i druge fiskalne čarolije nezamislive u većini članica Europske unije javnu su potrošnju u 2020. godini potpirile za 12.1%, na 1.7 bilijun eura, što ugrubo i usporedbe radi odgovora iznosu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. (1.07 bilijun eura) i Mehanizma za oporavak i otpornost (RFF) čija je vrijednost 750 milijardi eura.
>>>Njemačka privremeno smanjuje PDV, roditeljima daruje 300 eura po djetetu: Vlada
Destatis javlja da su porezni prihodi istovremeno pali za 3,5%, na 1.5 bilijuna eura.
Njemačka je proračunski deficit posljednji put zabilježila u 2013. godini ususret odluci Europske središnje banke da započne sa stvaranjem masivnih količina novca (kvantitativno popuštanje) za kupnju državnih i korporativnih obveznica.
>>>‘Dobro smo prošli’: raskošna fiskalna politika ublažila pad njemačkog BDP-a u 2020. | Destatis
Budući da se nacija nalazi na udaru snažnog trećeg vala koronavirusa, koji bi prema posljednjim informacijama i pozivima kancelarke Angele Merkel lako mogao rezultirati novim nacionalnim lockdownom, za očekivati je da će se raskošna fiskalna politika i javna potrošnja, pa tako i produbljivanje deficita, nastaviti duboko u tekuću godinu.
Njemačka je dužničku kočnicu, definiranu ustavom, otpustila u ožujku 2020. godine.
