U Zagrebu će se ovog vikenda na CroVespi 2019. okupiti preko 300 sudionika iz Europe koji su vjerni korisnici kultne Vespe – osebujnog talijanskog motocikla koji više od 70 godina brojnim zaljubljenicima služi za razgledavanje i uživanje na cesti.
Uoči 12. izdanja CroVespe predsjednik Vespa kluba Hrvatske Rafael Čuljak objašnjava tu ljubav za koju kaže da ne trebaju posebni razlozi.
“Mi se nekako držimo postavki koje su postavili vespaši ranih 50-ih godina, kada su se susreti počeli održavati, uvijek je tu dosta kulturnog karaktera, kušanja lokalne hrane, posjećivanje muzeja, lokalnih obrta. Najbitniji dio događaja je uvijek zajednička vožnja od oko 30 kilometara. Ovoga puta se vozimo od Trga bana Jelačića do Samobora”, kazao je Čuljak u razgovoru za Hinu.
>>>Grom zgromio tri posjetitelja ’23. svjetskog susreta Spačeka’, svi OK
Ovogodišnja CroVespa okupit će od 6. do 8. rujna 300-tinjak sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Velike Britanije, Irske, Njemačke, Mađarske i Češke. Oni će predstaviti svoje bezvremenske Vespe, od kojih je najviše onih starodobnih (oldtimer) modela.
“To je najveće okupljanje vespaša u Hrvatskoj, ali je i međunarodnog karaktera. Prvo je bilo 2007., a ovo je 12. okupljanje po redu koje uvijek organizira jedan od 13 lokalnih Vespa klubova. U Zagrebu se organizira po drugi put”, naglasio je Čuljak.
Vespa klub Hrvatska klub je vlasnika i ljubitelja Vespi, koji okuplja vespaše iz cijele države te predstavlja Hrvatsku u svjetskoj organizaciji Vespa World Club. Klub je osnovan 2007. godine na temeljima Vespa kluba Zagreb – Rade Končar, prvog hrvatskog Vespa kluba, osnovanog 1962. Klub trenutno broji gotovo 500 članova.
“Često nas svrstavaju u bajkere, no mi to apsolutno nismo, nije da imamo nešto protiv njih, ali mi smo puno veseliji i bez natjecateljskog karaktera, više smo za druženje.”
Rafael Čuljak
Vespa, motocikl za razgledavanje i uživanje na cesti
Prvu Vespu proizveo je talijanski proizvođač Piaggio, 23. travnja 1946. godine. Vespa na talijanskom znači osa. Osim u Italiji, Vespa se proizvodila i u Indiji, Indoneziji, Tajvanu, te Velikoj Britaniji i Španjolskoj. Između 1956. i 1966. godine, sovjetski proizvođač motocikala Vyatka obrnutim je inženjeringom stvorio svoju inačicu Vespe, model VP-150. Proizvedeno je čak 300 tisuća primjeraka, sve do 1965. godine kada je obustavljena proizvodnja zbog tužbi iz Piaggija.
Osim što je sjajan motocikl za razgledavanje i uživanje na cesti, Vespama su se čak i utrkivali, i to ponajviše u Sjedinjenim Američkim Državama.
Vespa jednim dijelom predstavlja talijansku eleganciju i dizajn, a s više od 16 milijuna proizvedenih primjerka u preko 60 godina djelovanja, dobro je poznata u cijelom svijetu.
Čuljak nije mogao objasniti širi utjecaj koji je ostavila Vespa na društvo općenito i ono u Hrvatskoj, ali na osobnoj razini to je objasnio kroz primjer poznanika koji često i puno putuje automobilom te voli razgledavati.
“Mi nismo bajkeri”
“Kad vozite motor, i putujete starom cestom Zagreb-Split, kad na to dodate mirise krajolika kroz koje prolazite i česta stajanja, onda vam taj put, koji je danas rijetko vožen, postaje dio odmora”, objasnio je Čuljak.
Dodaje kako danas društvo previše žuri, ali da nas “Vespa usporava te potiče na užitak”.
“Danas ljudima odmor počinje tek kada dođu na odredište. Tako to nije bilo prije”, kazao je Čuljak.
Na osobnoj razini, svaki motociklist ima svoju priču o ljubavi prema određenom modelu i Vespi općenito, Čuljak to objašnjava kroz – nedostatak objašnjenja.
“Vespa je meni nešto posebno, njen zvuk i ciklistika, njen motor koji vuče na desno te će uvijek pasti na tu stranu. Ima neke svoje specifičnosti koje su posebne. Ja imam, upravo tu, posebnu ljubav prema Vespama. Sam sebi ne mogu objasniti zašto, ali to si objašnjavam kao pravu ljubav za koju mi ne trebaju razlozi”, rekao je Čuljak.
Gotov sličan kultni status u društvu ima i takozvani Spaček, ili Citroen 2CV, koji također okuplja brojne zaljubljenike.
“Meni je jako drago da ljudi te stare stvari vraćaju u život, ali u prepoznatljivosti brenda, Vespa je daleko ispred svih. To je neko posebno zadovoljstvo koje osjete svi koji rade s tim starim kramama”, naglasio je Čuljak.
Objasnio je također i zašto se vespaši ne svrstavaju među takozvane bajkere.
“Često nas svrstavaju u bajkere, no mi to apsolutno nismo, nije da imamo nešto protiv njih, ali mi smo puno veseliji i bez natjecateljskog karaktera, više smo za druženje”, kazao je Čuljak.
Vespa u Jugoslaviji nije bila pristupačna srednjoj klasi
Predsjednika Vespa kluba govori i tome koliko je Vespa bila pristupačna u bivšoj Jugoslaviji, kako su joj se kretale cijene i je li se uopće moglo do motora i dijelova.
“To je bio dosta skup motocikl, ali bilo je ljudi koji su si to mogli priuštiti, neki od njih i danas su članovi Kluba. Po dijelove se išlo u Trst jer je bilo malo slobodnije tržište tako da smo mogli to uvoziti, naravno najviše Vespi je bilo u Istri, a najpoznatija i prva dalmatinska Vespa je ona nogometaša Bernarda Vukasa koju je dobio za povratak u Hajduk iz Bologne”, kaže Čuljak.
Današnji, moderniji modeli Vespe koje možete pronaći u specijaliziranim prodavaonicama prodaju se za 25 do 50 tisuća kuna.
“Po dijelove se išlo u Trst jer je bilo malo slobodnije tržište tako da smo mogli to uvoziti, naravno najviše Vespi je bilo u Istri, a najpoznatija i prva dalmatinska Vespa je ona nogometaša Bernarda Vukasa koju je dobio za povratak u Hajduk iz Bologne.”
Rafael Čuljak
“Tad je to bio prestiž, cijenom prvenstveno, ali današnje, 40-godišnje Vespe po vrijednosti daleko prelaze novije modele”, objasnio je Čuljak.
Od najpopularnijih modela, od kojih Vespa broji čak preko 100, na našem području to je bila Vespa PX. Prva je proizvedena 1977. godine te se proizvodila praktički do nedavno, a estetski se nije puno mijenjala osim mehaničkih dijelova.
Budućnost je sigurna
Početkom godine kompanija Piaggio izdala je Vespu Elettricu, potpuno električnu inačicu kultne Vespe. Cijena joj je 50 tisuća kuna, a s punom baterijom može dosegnuti 200 kilometara. U razvitku su i dva hibridna modela koji izmjenjuju fosilno gorivo i struju, Vespa LX 50 i Piaggio X8 125.
Čuljak smatra da smo još daleko od velikih okupljanja vespaša među kojima će biti mnogo ekološki osvještenijih električnih Vespi.
>>>VIDEO: Rimac C_Two prvi full električni hiperauto u Forza Horizonu 4
“Ja mislim da je to još daleko od masovnije uporabe, ali ja se tome apsolutno nadam, da će novije generacije prihvatiti nešto novo. Samo bih rekao da je Piaggio bio uvijek ispred svojeg vremena potičući tržište da prate njihov smjer, stoga očekujem da će se to razvijati”, kazao je Čuljak.
Zaključio je kako će se promjene dogoditi, no “možda ne tako brzo koliko svi očekuju”.
CroVespa 2019. počinje u petak 6. rujna u 17 sati prijavom sudionika i tulumom u kavani Johann Franck. Središnji događaj bit će u subotu kada se od osam sati preko 300 Vespi okuplja na Trgu bana Josipa Jelačića. Nakon toga kreću put Samobora u posjetu kulturnim znamenitostima te se vraćaju u Zagreb na gala večeru dodjele nagrada i zahvalnica.
Razgovarao: Antonio Rašpolić
