Agencija za elektroničke medije (AEM) objavila je rezultate istraživanja prema kojima je pandemija uzrokovana virusom covid-19 imala negativan utjecaj na ukupno poslovanje 78 posto elektroničkih medija u Hrvatskoj.
Na pitanje iz istraživanja – na koji se način pandemija odrazila na vaše ukupno poslovanje u 2020. – 27 posto nakladnika elektroničkih medija reklo je da je utjecala jako negativno, a njih 51 posto da je utjecala uglavnom negativno.
>>>Željana Zovko izvjestiteljica pučana za potporu i preobrazbu europskih medija
Da pandemija nije utjecala ni pozitivno ni negativno odgovorilo je njih gotovo 19 posto.
S druge strane, kao zanimljivost u AEM-u ističu da je gotovo 3 posto elektroničkih medija zabilježilo uglavnom pozitivan utjecaj na njihovo ukupno poslovanje, ali nitko nije odgovorio da je na njih pandemija utjecala jako pozitivno.
Pandemija najviše negativno utjecala na televiziju i radio
Najviše ukupnog negativnog utjecaja pandemija je imala na televizijske i radijske nakladnike – više od 90 posto ih je reklo je da im se pandemija na poslovanje odrazila negativno ili jako negativno.
Istraživanje je pokazalo i da je 70 posto nakladnika bilo pogođeno pandemijom u prvom redu financijski, pa su u 2020. ostvarili manje prihode u odnosu na godinu ranije. Petina ih je imala istu razinu prihoda, dok ih je 10 posto ostvarilo i nešto veće prihode.
Kad je riječ o skupini medija koja je financijski bila najviše pogođena, to su u prvom redu radijski nakladnici kod kojih ih se više od 90 posto izjasnilo da se kriza na njihovo financijsko poslovanje odrazila jako negativno ili uglavnom negativno.
Na kvalitetu medijskog sadržaja pandemija se, prema mišljenju ispitanih elektroničkih medija, ipak nije toliko negativno odrazila koliko na financije.
Tako nešto više od 45 posto ispitanika drži da pandemija nije utjecala ni pozitivno niti negativno na kvalitetu medijskog sadržaja, a 37 posto njih izjavilo je da je pandemija imala uglavnom negativan utjecaj.
Ponovo su televizijski nakladnici oni koji su u najvećem postotku naveli da je na njihov programski sadržaj pandemija utjecala uglavnom negativno – njih gotovo 55posto.
>>>Ubrzava digitalizacija medija, pisane vijesti popularnije od videa: Institut Reutersa
Istodobno, elektroničke publikacije te ostali pružatelji medijskih usluga (putem satelita, kabela i/ili interneta, odnosno usluga na zahtjev te neprofitni proizvođači programa), izjasnili su se u najvećoj mjeri da pandemija nije imala ni pozitivan ni negativan učinak na kvalitetu njihova medijskog sadržaja.
Tako misli polovica pružatelja elektroničkih publikacija, odnosno 54,84 posto ostalih pružatelja.
Istraživanje je pokazalo i da je Vladine mjere za pomoć gospodarskom sektoru u pandemiji, koje su se odnosile i na elektroničke medije, koristilo malo više od 35 posto sudionika ovog istraživanja. Od onih koji jesu, njih 90 posto, navelo je da je koristilo mjeru sufinanciranja plaća zaposlenicima od 4000 kuna.
Više od pola nakladnika zadovoljno kako su institucije izvještavale o pandemiji
Više od polovice, odnosno 52 posto ispitanika, reklo je kako je uglavnom zadovoljno ili jako zadovoljno načinom na koji su mjerodavne institucije izvještavale medije o pandemiji.
To zadovoljstvo najviše se vidi kod televizijskih, a potom kod radijskih nakladnika. Nešto više nezadovoljnih načinom na koji su mjerodavne institucije izvještavale medije o pandemiji zabilježeno je kod pružatelja elektroničkih publikacija te ostalih medijskih usluga, dok njih oko 30 posto nije bilo najzadovoljno.
Iz AEM-a ističu da su svojim aktivnostima tijekom prošle godine nastojali pomoći medijskom sektoru u nastalim kriznim okolnostima.
>>>Pad prihoda u tiskanim medijima ‘bez presedana’: Trupčević
Više od 52 posto elektroničkih medija, kažu, uglavnom su zadovoljni ili su jako zadovoljni aktivnostima AEM-a tijekom pandemije. Ispitanici koji su prepoznali aktivnosti AEM-a tijekom krize kao onu najznačajniju izdvojili su projekt poticanja novinarske izvrsnosti.
Istraživanje je provedeno u posljednjem tjednu siječnja, a poziv na sudjelovanje u anketi odaslan je svim nakladnicima radija i televizije te pružateljima elektroničkih publikacija i ostalih medijskih usluga.
Riječ je o neprofitnim proizvođačima radijskih ili audiovizualnih programa, pružateljima medijskih usluga putem kabela, satelita i(li) interneta te pružateljima medijskih usluga na zahtjev, odnosno njih ukupno 607 koje je AEM imao u svojoj evidenciji na dan početka istraživanja. Odazvalo se 235 pružatelja usluga.
