Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je komentirao navodno ukidanje prešutnih minusa na tekućim računima građana i najavio da će zajedno s drugim dionicima, uključujući guvernera Hrvatske narodne banke, utvrditi činjenice.
Premijer je izrazio spremnost da potencijalne propuste u zaštiti potrošača regulira zakonom.
“Čuo sam se s ministrom financija, imat ćemo Uži kabinet pa ćemo raspraviti tu temu. Poslao sam poruku guverneru da se vidimo sutra. Kao predsjednik Vlade želim utvrditi činjenice. Puno je informacija koje su u eteru, ne znam jesu li one točne, je li zaista toliki iznos kamata, toliki broj računa i ljudi,” izjavio je premijer novinarima nakon 16. Bledskog strateškog foruma.
>>>Predsjednik: banke su dobar sluga, ali grozan gospodar – ne treba im dozvoliti da se osokole
“Kao Vlada nemamo načina da provjerimo te podatke osim da pitamo HNB. Tražit ćemo ih mišljenje, podatke i točan stav. Ako je potrebno, sazvat ću i sastanak s predsjednicima uprava banaka u Hrvatskoj da vidimo i s njima o čemu se tu radi,” dodao je prema citatu Hine.
>>>Prosječna kamata na stambene kredite za građane eurozone 1.44%, za Hrvate 2,8%: ECB/HUB
“Ako je potrebno promijeniti zakon, ako postoji praznina koja je dovela do toga da ljudi nisu informirani kao što danas potrošač mora biti informiran o bilo kakvoj financijskoj reperkusiji na njega, onda ćemo to pitanje regulirati. Tu se prije svega radi o prešutnom prekoračenju koje je očito vrlo problematično. Budući je stvar vrlo ozbiljna, želim prvo imati sve fakte na stolu, provjerene i točne i nakon toga ćemo donositi odluke,” rekao je.
Kontekst
Hrvatska narodna banka (HNB) je krajem srpnja pokrenula hvalevrijednu inicijativu za zakonske izmjene vezane uz odobravanje prekoračenja po tekućem računu nakon što je istraživanjem prakse banaka utvrdila da 70% potrošača s otvorenim tekućim računima na koje primaju redovna primanja, ima odobreno prekoračenje. Pri tome banke nude dopuštena i prešutna prekoračenja, a više od 95% svih prekoračenja čine prešutna prekoračenja, koja su u prosjeku 30% skuplja od dopuštenih prekoračenja i nerijetko iznose do 300% prosječnih mjesečnih primanja.
Regulator je ocijenio da takva praksa nije primjerena u kontekstu zaštite potrošača.
>>>Kamate na subvencionirane stambene kredite i dalje daleko od europskih
Večernji list je potom 30. kolovoza objavio da je inicijativa izazvala val zatvaranja minusa na računima građana. Naslov je sugerirao da se u “dužničkoj krizi” našlo 840.000 ljudi.
HNB je reagirao dan kasnije, odbacivši spomenute tvrdnje.
“Sve banke koje odobravaju prešutna prekoračenja obavijestile su nas da nisu pokrenule, niti su u tijeku bilo kakva, a pogotovo ne masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana povezana s regulatornom inicijativom HNB-a. Jednako tako, nisu u tijeku niti masovna umanjenja odobrenog prešutnog prekoračenja na 1.500 kuna povezana sa spomenutom inicijativom, niti su banke u tom kontekstu pozvale klijente da im odjednom vrate iznos prekoračenja,” izvijestili su priopćenjem iz HNB-a.
Pratite nas na Google vijestima
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.