Pozicija Hrvatske, njen utjecaj i reputacija, kvalitetni odnosi s Komisijom te objektivne okolnosti zbog kojih dio sredstava iz Europskog fonda solidarnosti ne bi bio potrošen u kratkom roku, doveli su produljenja roka za korištenje sredstava za obnovu, izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković.
>>>‘Hvala od ❤️’: u potresom razorenoj Petrinji velika radost, otvaranje prve UGP kuće
Premijer Plenković se, uoči neformalnog samita EU-a posvećenog krizi oko Ukrajine i prije samita EU-Afrika, sastao u Bruxellesu s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, nakon čega su oboje objavili da će Hrvatskoj biti odobreno korištenje sredstava EUSF za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu do lipnja 2023., što je usklađeno s razdobljem za korištenje alokacije zbog potresa na Banovini uslijed progresivne štete.
“Puno nevjernih Toma”
“Rješenje se uvijek nađe kada ima dobre volje i dobre argumentacije”, istaknuo je Plenković.
>>>Picula o imenovanju von der Leyen: izborni proces je ponižen, pojavio se opasan disparitet
“Uspjeli smo bez obzira što je bilo puno nevjernih Toma koji su tvrdili da se rokovi ne mogu produljiti. Međutim, mi ovdje imamo poziciju, utjecaj i kvalitetne odnose te objektivne razloge koji su nas doveli u situaciju da jedan dio sredstava u ovako kratkom roku možda ne bi potrošili…Ovo nije nikakvo likovanje, nego poruka da radimo za Hrvatsku, za ubrzanu obnovu i da želimo učiniti maksimalne napore da taj posao ide brže”, rekao je Plenković.
>>>Od 666 milijuna kuna europske pomoći za obnovu kuća na Banovini potrošeno tek 17 | ‘neistine’
Istaknuo je da sada, kada je uklonjen pritisak kratkih rokova, potrebno intenzivirati rad na obnovi.
Intenziviranje rada
“To podrazumijeva intenziviranje rada i ministra Darka Horvata, koji je nadležan za obnovu, tu osobito mislim i na ministra Vilija Beroša, na zdravstveni sustav, na obrazovni za koji je zadužena ministar Radovan Fuchs, na baštinu i institucije koje vodi ministrica Nina Obuljen. Velika je odgovornost i Grada Zagreba i svih drugih resora. Sada imamo dovoljno vremena i sredstva će se, siguran sam, iskoristiti, i ova za Zagreb i ova za Banovinu”, rekao je Plenković.
>>>Javni pozivi, prezentacija za obnovu infrastrukture i javnih ustanova na Banovini | FSEU
Objasnio je da je hrvatska argumentacija naišla na razumijevanje Ursule von der Leyen i Europske komisije, a to je da su se u manje od godinu dana dogodila dva velika potresa na mjestima koja su blizu, pa je drugi potres na Banovini uzrokovao progresivne štete u Zagrebu koji je ranije bio pogođen, a sve to u kontekstu pandemije covida-19.
>>>Deadline za (ne)korištenje više od milijardu eura pomoći stradalima u potresu konačan
Stoga je prihvaćeno da se spoje rokovi za korištenja sredstava za Zagreb sa zadnjim rokovima za Banovinu, a to je lipanj 2023. godine.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
