Na početku današnje sjednice Vlade, premijer Plenković najavio je izmjene u kaznenom zakonodavstvu koje predstavljaju iskorake u prevenciji i kažnjavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a briše se i kazneno djelo teškog sramoćenja. Govoreći o štrajku prosvjetara poručio je da je nepotreban i da stvara lošu atmosferu među roditeljima.
Otvarajući današnju, 186. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu. Europska komisija konstatirala je prije dva dana da je Hrvatska ispunila sve potrebne kriterije za pristupanje Schengenskom području, podsjetio je premijer Plenković ponovivši da Hrvatska teži jačoj europskoj integraciji te, uz Schengen, želi pristupiti i europodručju.
>>>Euroskupina prihvatila pismo namjere, objavljen akcijski plan za ulazak u ERM-2 i bankovnu uniju
Govoreći o pridruživanju europodručju, kazao je da Hrvatska radi na provedbi Akcijskoga plana, dogovorenog s euroskupinom, i to u područjima koji se odnose na 6 politika, 19 mjera i 9 institucija. Izrazio je uvjerenje da će nakon svoga predsjedanja EU-om Hrvatska ispuniti sve kriterije predviđene Akcijskim planom.
Što se tiče pristupanja Schengenu, kazao je da je proces trajao četiri godine, a posebno je intenziviran u mandatu ove Vlade.
Detaljna evaluacija o hrvatskoj spremnosti za članstvo u Schengenskom prostoru odnosila se na sljedeća područja: zaštitu podataka, policijsku suradnju, zajedničku viznu politiku, povrat i ponovni prihvat, Schengenski informacijski sustav, propise o vatrenom oružju, nadzor vanjske granice i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima.
Podsjetio je da je Hrvatska tijekom svojih pristupnih pregovora za pripremu za Schengen dobila financijsku omotnicu od 120 milijuna eura, a u mandatu ove Vlade povučeno je dodatnih 150 milijuna eura za različite aspekte podizanja sposobnosti kontrola granica i rada hrvatske policije.
>>>Sokol: Vlada HDZ-a je povukla milijardu kuna i opremila 6.500 policajaca za čuvanje granica
Činjenicu da je povjerenik Avramopoulos posjetio Zagreb dan nakon sastanka i odluke Europske komisije premijer Plenković ocijenio je političkom porukom koju je Europska komisija koju je vodio Jean-Claude Juncker poslala Hrvatskoj.
Sada predstoji, najavio je premijer Plenković, intenzivan nastavak političko-diplomatskih aktivnosti prema državama članicama i Europskom parlamentu. Dodao je da će se u tim razgovorima nastojati temeljiti na meritumu i odvojiti od supstance Schengena sva ona pitanja koja s njim nisu povezana.
Dogovor o višegodišnjem financijskom okviru za vrijeme hrvatskoga predsjedanja
Od ostalih tema, izdvojio je sastanak Europskoga vijeća koji je održan krajem prošloga tjedna. Osim Brexita, a trenutno se raspravlja o mogućnostima produljenja roka za izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, bilo je riječi i o višegodišnjem financijskom okviru.
Premijer Plenković smatra da će se dogovor o novom višegodišnjem okviru prebaciti na vrijeme hrvatskoga predsjedanja, što će tome razdoblju dati dodanu važnost, a Hrvatska će morati pokazati vještine zastupanja interesa i postizanja dogovora između svih.
>>>Tusk i Juncker o brexitu, neispunjenim obećanjima, turskoj invaziji i ‘neprihvatljivom VFO-u’
Nedonošenje odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ocijenio je lošim. Podsjetio je da je Hrvatska podržavala otvaranje pregovora, ali manji broj članica nije bio spreman na otvaranje.
Premijer Plenković poručio je da će Hrvatska nastaviti s potporom objema zemljama i izrazio nadu da će na sastanku na vrhu u Zagrebu, u svibnju sljedeće godine, ozračje i prema ovim dvjema zemljama, ali i uopće za strateški dogovor o europskoj perspektivi biti bolje.
Štrajk prosvjetara nije dobar i stvara lošu atmosferu među roditeljima
Osvrnuo se potom na štrajk u prosvjeti. Ponovio je da je ova Vlada, kada se zbroje sva povećanja plaća, ali i porezne olakšice i novi prijedlog za povećanje osnovice prema modelu 2+2+2 posto u idućoj godini, u trogodišnjem mandatu ukupno podigla plaće za preko 18 posto, a kod nekih čak i 20 i nešto posto, što su ozbiljna povećanja dohotka koja nisu usporediva s nekim ranijim vremenima.
Podsjetio je da će se povećati i osobni odbitak s 3800 na 4000 kuna za realni sektor, uz niz neoporezivih primitaka. Kazavši da stoga plaće rastu i u privatnim sektoru, najavio je da će na sjednici idući tjedan donijeti odluku o povećanju minimalne plaće, koja je već povećana s 2496 na 3000 kuna, a povećane su i mirovine i to više nego što je bilo planirano na početku mandata.
>>>Poslodavci sad imaju mogućnost za povećanje plaća: Marić
“Prema tome, opći rast plaća, rast mirovina, rast minimalne plaće, prosječne plaće, plus stavljanje na stol i razgovor, uz korištenje vanjskih stručnjaka, o uredbi o koeficijentima složenosti poslova, koja je, koliko ja razumijem, povod ovom štrajku”, kazao je premijer Plenković te dodao kako štrajk nije dobar i stvara lošu atmosferu među roditeljima i nepotrebnu atmosferu kontinuiranoga pritiska na različite županije.
Ponovio je da je Vlada otvorena za razgovore, koji su se vodili i prije štrajka, a vodit će se i dalje. Apelirao je na čelnike sindikata da sjednu za stol i realno pogledaju što je Vlada napravila, istaknuvši da su učitelji i profesori partneri Vlade važni u provedbi obrazovne reforme.
>>>Sezona ekonomske depresije i građanskog nezadovoljstva u Hrvatskoj
“Paket koji smo iznijeli je cjelovit, pravedan, sveobuhvatan i rješava bit problema koji se postavio, a sve ovo drugo je nešto što moramo riješiti konsenzusom jer se ne tiče samo jednoga sektora nego svih i to je ta odgovornost koju mi imamo, za razliku od onih koji se bave samo jednim fragmentarnim dijelom svoje sindikalne uloge”, poručio je predsjednik Vlade.
Poboljšanje poslovne klime
Od ostalih tema izdvojio je posjet njemačkoga ministra gospodarstva Petera Altmaiera, ocijenivši ga izvrsnim i dodatnim vjetrom u leđa za povećanje robne razmjene, za daljnja njemačka ulaganju u Hrvatsku te za dolazak još većeg broja njemačkih turista.
Osvrnuo se i na novu ljestvicu Doing businesskoju je objavila Svjetska banka.
>>>Konačno se počelo događati, stvari u Hrvatskoj idu prema naprijed: Horvat
“Hrvatska je sa 58. došla na 51. mjesto. Ostvarili smo napredak prema nizu kriterija koje ova kategorizacija prati. Prije nekoliko dana narasli smo sa 68. na 63. mjesto u Izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskoga foruma. U svakom slučaju, trebamo i dalje raditi iskorake u unaprjeđivanju različitih aspekata poslovanja kako bismo po različitim kriterijima poboljšavali poslovnu klimu, privlačili investicije i bili jedno pouzdano pravno i porezno ozračje za daljnja ulaganja”, rekao je premijer Plenković.
Iskoraci u kaznenom zakonodavstvu
Najavio je da će današnju sjednicu Vlade, u zakonskom smislu, obilježiti izrazito važna tema, a riječ je o paketu izmjena kaznenoga zakonodavstva – Kaznenoga zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Sva su tri zakona, kazao je premijer, revidirana na tragu politike Vlade prevencije i suzbijanja različitih oblika obiteljskoga nasilja, a svjedočili smo nekoliko strašnih slučajeva u proteklih godinu dana.
U proces izmjena ovih zakona uključeni su pravni stručnjaci iz ovoga područja, ali i brojne udruge koje se bave zaštitom žena i djece od nasilja, a premijer je uvjeren da ove izmjene zakona predstavljaju veliki korak naprijed.
>>>Zabilježen je porast fizičkog, psihičkog i ekonomskog zlostavljanja starijih
Dodao je da će se ovim zakonskim paketom dodijeliti status službenih osoba djelatnostima socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja.
U operativnom smislu, kazao je premijer Plenković, kroz Ministarstvo regionalnoga razvoja u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, osigurano je dodatnih 70 milijuna kuna za rad skloništa za žene žrtve nasilja i rad na dovršetku šest sigurnih kuća u onim županijama koje ih još nemaju do kraja ove godine.
“Vjerujem da će ovakve izmjene naići na unisonu potporu u Hrvatskome saboru”, poručio je.
Naveo je da se ovim izmjenama iz Kaznenoga zakona briše djelo teškoga sramoćenja, koje nije zaživjelo u praksi i za koje nije potrebno da bude među kaznenim djelima.
“Ujedno je to signal za daljnje poštivanje slobode medija u Republici Hrvatskoj”, zaključio je predsjednik Vlade.
Grabancijaš priopćenja Vlade Republike Hrvatske od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.