Biznis i ekonomijaPreporučeno

Pojedini dijelovi američkog gospodarstva uronili u recesiju | ministar

Američki ministar financija Scott Bessent u posljednjim danima prepoznaje rastuću gospodarsku slabost i sve snažnije kritizira monetarnu politiku Federalnih rezervi dok indikatori u realnom vremenu sugeriraju da carine predsjednika Donalda Trumpa i pregovorima o proračunu uvjetovano i uobičajeno gašenje državnog i javnog sektora produbljuju izglede stagflacije ili recesije.

“Već od prvoga dana vidimo utjecaj [gašenja vlade] na ekonomiju, ali situacija postaje sve gora i gora. Imali smo fantastičnu ekonomiju pod predsjednikom Trumpom u posljednja dva kvartala. A sada postoje procjene da bi gospodarski rast za ovaj kvartal mogao biti prepolovljen ako se gašenje nastavi,” rekao je ministar u nedjelju u televizijskom nastupu za ABC News (transkript).

Naveo je da su pojedini dijelovi gospodarstva već u recesiji, podcrtavajući rastuće izazove na tržištu nekretnina i hipotekarnih kredita gdje aktivnost ubrzano slabi.

Kako možete vidjeti u sljedećoj tablici recentni indikator snažno podupiru procjene o sektorskoj recesiji stambenog sektora. Rast je gotovo zaustavljen, dok se prodaja našla na povijesno niskim razinama, što je klasičan znak kontrakcije.

Aktualni trendovi na američkom tržištu nekretnina | Tablica: Gemini AI | Prompt: Grabancijaš

Rast vrijednosti nekretnina od 0.1% osobito je snažan negativan signal koji priziva sjećanja na kolaps američke investicijske banke Lehman Brothers Holdings Inc. u 2008. goidni koji je okinuo veliku krizu karakteriziranu kao “Globalna recesija”.

Iako je depresija sličnih razmjera, uzroci se razlikuju, a banke su danas daleko bolje postavljene za nošenje s izazovima.

Znamen slabosti na tržištu rada

Drugi sektor u žiži Bessenta i analitičara je tržišta rada na kojem se naziru znaci slabosti.

Aktualni trendovi na američkom tržištu rada | Tablica: Gemini AI | Prompt: Grabancijaš

Blowback

Za Trumpa neugodno, dobar dio anemičnosti je posljedica samoranjavanja protekcionizmom i carinskom politikom čiji je karakter, unatoč tvrdnjama Bessenta i šire administracije, inflatoran, što je gledište koje podržava većina ekonomskih istraživanja i neovisnih analitičara, poput Federalnih rezervi, S&P Globala, Tax Foundationa ili Yale Budget Laba.

Službeni stav i argumenti administracije Donalda Trumpa o rezultatima carinske politike | Tablica: Gemini AI | Prompt: Grabancijaš
Procjene o učinku carina na američko gospodarstvo neovisnih ekonomskih institucija | Tablica: Gemini AI | Prompt: Grabancijaš

Inflatorni karakter carina utječe i na monetarnu politiku Federalnih rezervi, odnosno priječi popuštanje monetarne politike koje bi poslužilo kao potporanj gospodarstvu.

Opterećenje

Prema procjenama “Proračunskog laboratorija”, nestranačkog centra za istraživanje politika koji djeluje unutar Sveučilišta Yale, carine ponajviše udaraju domaćinstva s niskim primanjima.

“Carine nerazmjerno opterećuju kućanstva s niskim prihodima kao udio u dohotku, jer ona troše 40–60% na ocarinjene osnovne potrepštine, hranu i odjeću čija je cijena u kolovozu porasla za 3-4%, odnosno 64%.

Laboratorij već mjesecima ponavlja da su “carina regresivni porez” s gubicima u donjem decilu (kod osoba s niskim primanjima) koji su proporcionalno 2–4 puta veći nego u gornjem, imućnijem i bolje stojećem decilu.

Analitičari procjenjuju da će domaćinstva na dnu zbog carina u prosjeku izgubiti između 980 i 1.700 dolara godišnje. Gornja granica mogla bi biti i osjetno većih 4.000 dolara (The Statesman)

“Shutdown”

Rastućoj depresiji i napetosti pridonosi i proračunski impasse koji, uz privremeni prekid isplata plaća za zaposlene u javnim i državnim službama, priječi i isplate socijalne i druge pomoći o kojoj su ovisna brojna domaćinstva.

Bessent je sredinom listopada procjeni da privremeno, ali značajno “gušenje” potrošnje uvjetovano gašenjem donosi dnevni danak od 15 milijardi dolara, no njegovu računicu treba uzeti s debelom rezervom jer je dio političkih igara.

Kada bi njegova procjena bila točna četrdesetodnevni gospodarski gubitak uvjetovan gašenjem vinuo bi se do 600 milijardi dolara, nasuprot trezvenijoj i realnijoj, no još uvijek impozantnoj procjeni neovisnih stručnjaka da je u 40 dana izgubljeno oko 85 milijardi dolara.

Kako bilo, pojedini analitičari procjenjuju da bi negativni učinci protekcionizma i carinskih nadmetanja mogli kulminirati s Novom godinom te, ovisno o padu blagdanske potrošnje, Ameriku uvesti u godinu stagflacije i/ili recesije.