Nakon opće stagnacije gospodarstva u 2023. početak 2024. donio je veći rast od očekivanog, što je, uz smanjenje inflacije, stvorilo uvjete za postupni rast aktivnosti u razdoblju prognoze.
U proljetnoj prognozi Europske komisije u 2024. predviđa se rast BDP-a od 1,0 % na razini EU-a i 0,8 % u europodručju, a on bi se u 2025. trebao povećati na 1,6 % u EU-u i na 1,4 % u europodručju. Očekuje se da će inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u EU-u pasti sa 6,4 % u 2023. na 2,7 % u 2024. i na 2,2 % u 2025, a u europodručju s 5,4 % u 2023. na 2,5 % u 2024. i na 2,1 % u 2025.
Povratak rasta zahvaljujući rastu privatne potrošnje
Prema Eurostatovoj preliminarnoj brzoj procjeni BDP se u prvom tromjesečju 2024. povećao za 0,3 % i u EU-u i u europodručju. Taj rast, koji je vidljiv u svim državama članicama, označava kraj poduljeg razdoblja stagnacije gospodarstva koja je započela u zadnjem tromjesečju 2022.
Očekuje se da će rast gospodarske aktivnosti ove i sljedeće godine biti u velikoj mjeri potaknut stalnim povećanjem privatne potrošnje u kontekstu daljnjeg rasta realnih plaća i zaposlenosti, koji podržava povećanje realnog raspoloživog dohotka. Međutim, privatnu potrošnju i dalje djelomično koči velika sklonost štednji.
S druge strane, čini se da rast ulaganja pomalo slabi, a pod utjecajem negativnog ciklusa stanogradnje očekuje se da će se on tek postupno oporaviti. Iako se u razdoblju prognoze predviđa poboljšanje kreditnih uvjeta, tržišta sad očekuju nešto sporije smanjenje kamatnih stopa nego zimus.
U uvjetima otpornog globalnog gospodarstva predviđa se da će oporavak trgovine podupirati izvoz EU-a. Ipak, s obzirom na rast domaće potražnje u EU-u, povećanje uvoza uvelike će neutralizirati pozitivan učinak izvoza na rast.
Daljnje smanjenje inflacije
Nastavio se nagli pad inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena s rekordne razine od 10,6 % (na godišnjoj razini) zabilježene u europodručju u listopadu 2022. Procjenjuje da je u travnju ove godine ona iznosila 2,4 %, što je najniža vrijednost u zadnje dvije godine.
Predviđa se da će se nakon neočekivano niske razine u prvim mjesecima ove godine inflacija nastaviti smanjivati te da će ciljnu vrijednost u 2025. dosegnuti nešto ranije nego što je to bilo predviđeno u zimskoj privremenoj prognozi. Dezinflaciju će uglavnom poticati neenergetski proizvodi i hrana, dok će inflacija povezana s energijom blago porasti, a inflacija u području usluga tek postupno padati, uz smanjenje pritisaka na plaće. Inflacija u EU-u u cjelini trebala bi slijediti sličan trend, iako će i dalje biti nešto viša.
Tržište rada i dalje je snažno unatoč skromnom rastu
Unatoč usporavanju aktivnosti, gospodarstvo EU-a stvorilo je 2023. više od dva milijuna radnih mjesta, a stope aktivnosti i zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine u posljednjem tromjesečju prošle godine dosegnule su nove rekordne razine od 80,1 % odnosno 75,5 %. Na mnogim tržištima rada diljem EU-a i dalje nedostaje radne snage. U ožujku je u EU-u zabilježena rekordno niska stopa nezaposlenosti od 6,0 %. Dobri rezultati tržišta rada rezultat su snažne ponude radne snage, među ostalom zahvaljujući migracijama, ali i potražnje za radnom snagom.
Ove se godine u EU-u predviđa postupno smanjenje rasta zaposlenosti na 0,6 %, a u 2025. i daljnje usporavanje na 0,4 %. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti u EU-u ostati uglavnom stabilna, blizu rekordno niske razine.
U skladu s očekivanim nastavkom dezinflacije, rast nominalnih plaća u EU-u počeo je usporavati nakon što je 2023. dosegnuo vrhunac od 5,8 %, a u predstojećem razdoblju očekuje se daljnje usporavanje.
Smanjenje državnih deficita nakon ukidanja izvanrednih mjera energetske potpore
Nakon znatnog smanjenja državnog deficita 2021. i 2022. taj je trend zaustavljen u 2023. zbog slabljenja gospodarske aktivnosti. Predviđa da će se deficiti ponovno početi smanjivati u 2024. (3,0 %) i 2025. (2,9 %), posebno zahvaljujući postupnom ukidanju mjera energetske potpore.
Uz povećane troškove servisiranja duga i manji rast nominalnog BDP-a, očekuje se da će se udio duga u BDP-u u EU-u ove godine stabilizirati na razini od 82,9 % te da će u 2025. blago porasti za oko 0,4 postotna boda.
Povećana neizvjesnost u kontekstu geopolitičkih napetosti
Posljednjih mjeseci dodatno su se povećali nesigurnost i negativni rizici za gospodarske izglede, uglavnom zbog tijeka dugotrajnog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine i sukoba na Bliskom istoku. Šire geopolitičke napetosti i dalje su izvor rizika. Osim toga, postojana inflacija u SAD-u mogla bi dovesti do daljnjih odgoda u snižavanju kamatnih stopa u SAD-u i šire, što bi dovelo do određenog pooštravanja financijskih uvjeta na globalnoj razini.
I na domaćem tržištu slabljenje inflacije moglo bi biti sporije od predviđenog, što bi središnje banke u EU-u moglo potaknuti da odgode snižavanje kamatnih stopa dok se ne postigne stabilnije smanjenje inflacije u području usluga. Osim toga, neke države članice u proračunima za 2025. možda će morati donijeti dodatne mjere fiskalne konsolidacije koje nisu uključene u ovu prognozu, što bi moglo utjecati na gospodarski rast sljedeće godine. S druge strane, smanjena sklonost štednji mogla bi potaknuti rast potrošnje, a ulaganja u stanogradnju mogla bi se oporaviti brže nego što se očekuje. Rizici klimatskih promjena sve više opterećuju gospodarske izglede.
Kontekst
Ova prognoza temelji se na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama roba zaključno s 25. travnja. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 30. travnja. Ako nove politike nisu najavljene i detaljno opisane, projekcije se temelje na pretpostavci nepromijenjenih politika.
Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Dvije sveobuhvatne prognoze obuhvaćaju širok spektar gospodarskih pokazatelja za sve države članice EU-a, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i druga velika napredna tržišna gospodarstva i gospodarstva u usponu. Privremene prognoze obuhvaćaju godišnji i tromjesečni BDP i inflaciju za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregirane podatke za Uniju i europodručje.
Komisija će u ljetnoj gospodarskoj prognozi 2024., koju planira objaviti u rujnu 2024., ažurirati projekcije BDP-a i inflacije iz ove prognoze.
Ključni indikatori za Hrvatsku
Komisija predviđa da će hrvatski BDP porasti za 3,3 % u 2024. i 2,9 % u 2025., uglavnom zbog snažne potrošnje kućanstava. Očekuje se da će tržište rada ostati tijesno te da će zaposlenost i dalje rasti, a stopa nezaposlenosti dosegnuti nove najniže razine. Predviđa se da će se inflacija nastaviti postupno smanjivati tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom. Dug opće države trebao bi se smanjiti unatoč većim deficitima.
Komisija bilježi da se ukupna inflacija u Hrvatskoj smanjila s 10,7 % u 2022. na 8,4 % u 2023., dok se inflacija bez energije i hrane povećala sa 7,6 % na 8,8 %. Očekuje se da će se ukupna inflacija usporiti na 3,5 % u 2024. i 2,2 % u 2025., uglavnom zbog usporavanja cijena prerađenih prehrambenih proizvoda i industrijskih proizvoda bez energije. Cijene usluga, potaknute povećanjem plaća i snažnom potražnjom potrošača, uključujući strane turiste, i dalje su najtrajnija komponenta inflacije. Očekuje se da će inflacija bez energije i hrane ostati iznad ukupnog iznosa, na 3,8 % u 2024. i 2,8 % u 2025.
Izjave
Gospodarstvo Unije ostalo je stabilno unatoč iznimnim izazovima posljednjih nekoliko godina, pa u predstojećem razdoblju možemo opet očekivati lagani rast, koji bi se u 2025. trebao ubrzati. Tržišta rada i dalje su otporna, uz visoke stope zaposlenosti, a privatna potrošnja je u porastu. Međutim, na međunarodnom planu i dalje su prisutni brojni rizici za EU s obzirom na kontinuirane i rastuće geopolitičke napetosti. U tom nestabilnom okruženju važno je upotrijebiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju kako bismo potaknuli našu otpornost i konkurentnost. Prvo, države članice trebale bi se posvetiti reformama i ulaganjima za jačanje održivog rasta te provoditi razborite fiskalne politike kako bi smanjile visoke razine duga. Drugo, moramo poduzeti sve što je u našoj moći da potaknemo ulaganja. Instrument NextGenerationEU već sada ima iznimno važnu ulogu, ali možemo učiniti i znatno više za poticanje privatnih ulaganja – prije svega ukloniti prekogranične prepreke i dovršiti uniju tržišta kapitala. Treće, moramo i ubuduće imati koristi od našeg modela otvorene trgovine, što među ostalim podrazumijeva sklapanje trgovinskih sporazuma s pouzdanim partnerima.
Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za gospodarstvo u interesu građana
Gospodarstvo Unije u prvom je tromjesečju znatno oživjelo, što znači da smo uplovili u mirnije vode nakon vrlo zahtjevne 2023. Ove i sljedeće godine očekujemo postupno ubrzavanje rasta s obzirom na smanjenje inflacije koje podržava privatnu potrošnju, oporavak kupovne moći i daljnji rast zaposlenosti. Državni deficiti trebali bi se pomalo smanjivati nakon ukidanja gotovo svih mjera energetske potpore, ali očekuje se da će javni dug sljedeće godine blago porasti, a to upućuje na potrebu za fiskalnom konsolidacijom, uz istodobnu zaštitu ulaganja. Prognoza je još uvijek obilježena znatnom nesigurnošću, a negativni rizici povećali su se zbog dva ratna sukoba koji i dalje bjesne u našem susjedstvu.
Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo
Više informacija
Cijeli dokument: Proljetna gospodarska prognoza 2024.
Pratite potpredsjednika Dombrovskisa na Twitteru: @VDombrovskis
Pratite povjerenika Gentilonija na Twitteru: @PaoloGentiloni
Pratite Glavnu upravu za gospodarske i financijske poslove na Twitteru: @ecfin
Povezane vijesti
Grabancijaš priopćenja izvršnog tijela Europske unije od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.