Europske policije trenutno provode istrage protiv više od 5000 kriminalnih skupina koje zarađuju 110 milijardi eura, izjavila je u petak u Zagrebu europska povjerenica za unutarnje poslove.
Ylva Johansson je rekla da im se uspijeva zamrznuti samo jedan posto prihoda i najavila donošenje plana za oduzimanje nezakonito stečenog novca.
>>>‘Crème de la crème’ europske politike na koncertu u HNK: FOTO
Povjerenica koja je na dužnost stupila početkom godine priprema i nove europske planove za borbu protiv trgovine drogom i vatrenim oružjem te krijumčarenja ljudi.
“Prioriteti su nam snažnija suradnja policija, razmjena informacija i jačanje mandata Europola”, rekla je Johansson na konferenciji za novinare.
Predsjedatelj sastanka, hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kaže da građani s pravom očekuju od vlada da zaštite njihovu sigurnost.
“Sigurnost je jedna od glavnih briga naših građana i odgovorni smo naći prave odgovore na njihovu zabrinutost”, rekao je Božinović.
“EU mora biti aktivnija i pomagati u pronalaženju rješenja u Libiji i Iranu. To je jedna od najvažnijih stvari, surađivati s trećim zemljama,”
Europski ministri unutarnjih poslova razgovarali su o borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma, trgovine ljudima i zaštiti djece na internetu.
Teme neformalnog sastanka bile su i migracije, suzbijanje mreža krijumčara ljudima i novi europski pakt o azilu i migracijama.
Johansson kaže da je dosad s 15 članica razgovarala o paktu koji bi trebao zamijeniti Dublinski sustav azila koji se urušio pod migrantskim valom 2015.
“Suočavam se s konstruktivnim pristupom članica, iako su njihove početne pozicije različite”, rekla je Johansson. “No, smatram da ćemo uspjeti predstaviti pakt koji bi bio prihvatljiv članicama”.
Ministri su se bavili stanjem i Libiji i na Bliskom istoku gdje sukobi prijete novim izbjegličkim valom prema Europi.
>>>Sigurnosna unija: stroža pravila o prekursorima eksploziva i borbi protiv financiranja terorizma
“Uvjeren sam da je Europa spremna (zaštititi svoje granice). Ono na čemu treba raditi je konsenzus između članica i usmjeravanje prema stvarnim problemima”, smatra Božinović.
Johansson ističe da Europa ne bi trebala pasivno promatrati što se zbiva u širem susjedstvu.
“EU mora biti aktivnija i pomagati u pronalaženju rješenja u Libiji i Iranu. To je jedna od najvažnijih stvari, surađivati s trećim zemljama”, istaknula je.
>>>Gras zatražila više novca za nacionalnu policiju, razgovarala o nadzoru granice velikim dronovima
Povjerenica je rekla da će se postojeći sporazum EU-Turska, kojim je zaustavljen izbjeglički val iz Sirije, još neko vrijeme provoditi, no nije mogla reći kako će izgledati novi dogovor s Ankarom.
Također je najavila da će o europskom planu za pomoć Grčkoj, najizloženijoj članici migrantima s Bliskog istoka, u utorak razgovarati s novim grčkim ministrom za migracije.
Božinović je istaknuo da “postoji potreba za europskim odgovorom i Grčka je trenutno u samom središtu naše analize budućih mjera”.
