Biznis i ekonomijaPreporučeno

Promišljanja o ‘narodnim obveznicama’, jednorozima – (ne)zrelosti hrvatskog tržišta kapitala | HUB

Hrvatsko tržište kapitala ima sve preduvjete da bude sjajno, odlično, likvidno i da bude razvojni faktor gospodarstva. Međutim, problem je aktivnosti građana te malih i srednjih tvrtki, edukacije i financijske pismenosti. Veliki poticaj tom razvoju bilo je izdanje ‘narodne obveznice’ koje je rezultiralo velikim sudjelovanjem građana.

>>>Bankari u Hrvatskoj podcrtali likvidnost, otpornost na krize | HUB

Zaključeno je to na panel raspravi na temu ‘Novo vrijeme za domaće tržište kapitala’ na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji ‘Financijsko tržište’. Panelisti su optimistični oko razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj.

Josip Glavaš; Foto: HUB/Handout via Grabancijaš

“Pozitivni efekt izdavanja narodnih obveznica je velik. Otvorilo se puno pitanja i to nam treba za budućnost tržišta. No, ima jedna stvar koja mi se nije sviđala – komunikacija je bila na tome da je to sigurno ulaganje i da se ne može izgubiti. Mi koji imamo fondove ne možemo tako komunicirati, da je takav proizvod bez rizika”, upozorio je Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Asset Managementa – društva za upravljanje investicijskim fondovima.

Kristijan Buk; Foto: HUB/Handout via Grabancijaš

“Očekujem puno više uvrštenih kompanija u idućih pet ili deset godina, bit će drugačijih modela. Optimist sam, ali trebat će nam vremena za to”, rekao je Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB – društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Rekao je kako je prošla godina bila najveća kriza od 2008. godine. Banke, fondovi i kompanije su tu krizu prebrodile puno bolje i brže nego što se to mislilo. “U zadnjih godinu dana, dva od tri portfelja mirovinskih fondova su u plusu. I treći će u plus ubrzo. Rast kamatnih stopa za nas će biti dobar”, rekao je Buk.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke istaknula je da smo u zadnjih 20 godina imali puno rasprava na ovu temu.

Martina Dalić; Foto: HUB/Handout via Grabancijaš

“Sva znanja imamo, sve pretpostavke, za aktivnije i dublje tržište kapitala. Nećemo biti tržišno-centrični financijski sustav, no to nije ni potrebno. Potrebna je vodeća uloga države“, rekla je Dalić.  Istaknula je da se tržište kapitala ne može razviti bez pametne državne politike. “Narodne obveznice su pokazatelj što se događa kada postoji strategija i plan.  Kako će se mali i srednji poduzetnici zaduživati na tržištu kapitala i plasirati svoje dionice, ako najveći izdavatelj – država, od toga zazire”, rekla je Dalić.

Darko Horvat; Foto: HUB/Handout via Grabancijaš

Darko Horvat, predsjednik Uprave M+ Grupa rekao je da su u posljednjih pet godina prošli kroz sve oblike financiranja. “Nadmašili smo sva očekivanja. Pokušavamo razvijati i sebe i tržište. Provođenje strategija je problem u Hrvatskoj“, rekao je Horvat.

>>>Rekordni prihodi, nova HR vertikala | Mplus

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, izjavio je da splasnuo je apetit ulagača i za Hrvatsku i regiju. “Imamo dva jednoroga, ne smijemo dopustiti da Infobip i Rimac prođu neopaženo. Oni će se sigurno listati, ali pitanje je hoće li u Zagrebu. Ipak, mislim da bi se tvrtke u njihovom sustavu mogle listati u Zagrebu, oni su svjetionik nove generacije. Možda nismo ni svjesni što se u Hrvatskoj događa. Treba biti kreativan kako uključiti one koji bi mogli potaknuti interes za tržište kapitala“, rekao je Tedeschi.

Emil Tedeschi; Foto: HUB/Handout via Grabancijaš

Svi panelisti su se složili kako bez edukacije i ulaganja u financijsku pismenost građana i malih i srednjih tvrtki, tržište kapitala u Hrvatskoj neće ostvariti sav onaj potencijal koji ima.

Pratite nas na Google vijestima

Oglašavanje

Odnosi s javnošću,
GIU Hrvatska udruga banaka