Proračun EU-a za 2020.: 168,3 milijarde eura za radna mjesta, klimatske promjene, rast i sigurnost

To je sedmi i posljednji proračun koji se donosi u okviru tekućeg dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2014. – 2020. te se pridržava u njemu utvrđenih ograničenja. Osmišljen je kako bi se optimiziralo financiranje postojećih programa i novih inicijativa te povećala europska dodana vrijednost u skladu s prioritetima Junckerove Komisije.

Günther H. Oettinger, europski povjerenik za proračun i ljudske resurse, rekao je: Nacrt proračuna EU-a za 2020. posljednji je prijedlog proračuna Junckerove Komisije. Tim ćemo proračunom nastojati i dalje podupirati prioritete EU-a – radna mjesta, rast, mlade, borbu protiv klimatskih promjena, sigurnost i solidarnost – i pripremiti se za prelazak u sljedeći proračunski ciklus. Pozivam Vijeće i novi Parlament da postignu pravodoban dogovor kako bi se osigurala stabilna budućnost EU-a.

Prema prijedlogu Komisije sredstvima iz proračuna za 2020. financirat će se sljedeća prioritetna područja: konkurentno gospodarstvo i mladi, jačanje sigurnosti i solidarnosti u EU-u i izvan njega, borba protiv klimatskih promjena i drugi prioriteti.

Za borbu protiv klimatskih promjena dodijeljeno je 21 % ukupnog predloženog proračuna za 2020. To je u skladu s ambicioznim ciljem da se 20 % aktualnog dugoročnog proračuna EU-a utroši na aktivnosti rješavanja problema klimatskih promjena.

Ulaganje u konkurentno gospodarstvo i mlade

Više od 83 milijarde eura u obvezama uložit će se u poticanje gospodarskog rasta, podupiranje europskih regija i pomoć mladima. Sredstva će se raspodijeliti na sljedeći način:

• 13,2 milijarde eura za istraživanje i inovacije diljem Europe u okviru programa Obzor 2020., najveće i posljednje faze programa EU-a za istraživanje i inovacije (6,4 % više u usporedbi s 2019.), uključujući završnu pilot-fazu Europskog vijeća za inovacije za potporu vrhunskim inovatorima, malim poduzećima i znanstvenicima s potencijalom brzog rasta u Europi i svijetu
• 2,8 milijardi eura za obrazovanje u okviru programa Erasmus+
• 117 milijuna eura za Inicijativu za zapošljavanje mladih (YEI) kako bi se pružila potpora mladima koji žive u regijama s visokom nezaposlenosti mladih (čime će ukupna sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih za razdoblje 2014. – 2020. porasti na 4,5 milijardi eura)
• 1,2 milijarde eura (75 % više u usporedbi s 2019.) za europski globalni satelitski navigacijski sustav Galileo kako bi se omogućilo daljnje povećanje broja njegovih korisnika diljem svijeta sa sadašnjih 700 milijuna na 1,2 milijarde do kraja 2020.
• 255 milijuna eura za Europski program industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP), kojim će se europska poduzeća poticati na suradnju u cilju razvoja obrambenih proizvoda i tehnologije. EDIDP omogućuje probnu suradnju u području obrane na razini EU-a u ovom proračunskom razdoblju dok 2021. s radom ne započne potpuno funkcionalni Europski fond za obranu.

Jačanje sigurnosti i solidarnosti u EU-u i izvan njega

Mnogi izazovi pred kojima se Europa nalazi ne poznaju granice. EU je u više navrata iskoristio svu fleksibilnost proračuna kako bi odgovorio na katastrofe, nastojao riješiti pitanje migracija i ojačao svoje vanjske granice. Mobilizacijom raznih instrumenata u okviru proračuna EU-a za 2020. i dalje će se ulagati u solidarnost i sigurnost u Europi i izvan nje, uz sljedeću raspodjelu sredstava:

• 420,6 milijuna eura (34,6 % više u usporedbi s 2019.) za Europsku agenciju za graničnu i obalnu stražu (Frontex) slijedom dogovora Europskog parlamenta i Vijeća iz ožujka 2019. o uspostavi stalnih snaga od 10 000 službenika graničnog nadzora do 2027.
• 156,2 milijuna eura za novi program rescEU (tj. modernizaciju postojećeg Mehanizma za civilnu zaštitu) u cilju boljeg odgovaranja na potrese, šumske požare i druge katastrofe. Njime će se doprinijeti izgradnji pričuve kapaciteta za odgovor na razini EU-a i to, na primjer, nabavom kanadera i helikoptera za gašenje šumskih požara te poboljšanjem kapaciteta za hitnu medicinsku pomoć
• 560 milijuna eura za osobe kojima je potrebna pomoć u Siriji te izbjeglice i njihove zajednice domaćine u regiji. To je proračunski odgovor na obvezu preuzetu na konferenciji Bruxelles III. o budućnosti Sirije 2019. (u proračunu EU-a za 2019. Siriji su već namijenjena sredstva u iznosu od 2,01 milijarde eura)
• nastavit će se podupirati razvoj sustava ulaska/izlaska, europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju, moderniziranog Schengenskog informacijskog sustava i Europskog fonda za održivi razvoj s općim ciljem poboljšanja interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a radi pružanja zaštite njegovim građanima.

Proračun koji donosi rezultate

Ključan je prioritet Komisije osigurati da svaki euro iz proračuna EU-a stvara dodanu vrijednost za njegove građane. To je ujedno i glavni cilj prijedloga Komisije za sljedeći dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027.

Komisija je danas uz nacrt proračuna objavila i pregled uspješnosti svih programa koji se financiraju iz proračuna EU-a. Iz njega je vidljivo da proračun EU-a donosi konkretne koristi ljudima u Uniji i izvan nje.

Kontekst

Za svaki program koji se financira u nacrtu proračuna EU-a za 2020. unesena su dva iznosa: obveze i plaćanja. „Obveze” su sredstva koja se u određenoj godini na temelju ugovora mogu namijeniti za financiranje, a „plaćanja” su iznosi koji su zaista isplaćeni. Predloženi proračun EU-a za 2020. iznosi 168,3 milijarde eura u obvezama (1,3 % više u usporedbi s 2019.) i 153,7 milijardi eura u plaćanjima (3,5 % više u usporedbi s 2019.).

Proračun EU-a prije svega je investicijski proračun. Iznosi oko 1 % BND-a EU-a i čini oko 2 % ukupne javne potrošnje u EU-u te služi kao nadopuna nacionalnim proračunima i za provedbu prioriteta o kojima su se dogovorile sve države članice EU-a.

Proračun EU-a za 2020. posljednji je u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru EU-a, koji traje od 2014. do 2020. Prijedlog se temelji na pretpostavci da će Ujedinjena Kraljevina u potpunosti sudjelovati u izvršenju i financiranju proračuna EU-a za 2020. kao da je riječ o državi članici.

Komisija je u proljeće 2018. objavila svoje prijedloge za sljedeći dugoročni proračun EU-a, koji pokriva razdoblje od 2021. do 2027. Države članice i novoizabrani Europski parlament usporedo će se dogovarati o proračunu za 2020. i dugoročnom proračunu.

Više informacija

• Nacrt proračuna EU-a za 2020. – pitanja i odgovori
• Nacrt proračuna EU-a za 2020. – dokumenti
• Pregled uspješnosti programa (2018.)
• Informativni članak – Nacrt proračuna EU-a za 2020.
• Informativni članak – Pregled uspješnosti programa
• Komisijin prijedlog sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a
• Ukratko o proračunu EU-a