Ovotjedna plenarna sjednica bila je zadnja u devetom sazivu Europskog parlamenta od kada postoje izbori za tu instituciju EU-a, a u njemu su se hrvatski eurozastupnici usredotočili na vanjskopolitičke teme.
Pomoć Ukrajini u borbi protiv ruske agresije, borba protiv pandemije koronavirusa i europski zeleni plan, dominirali su agendom Europskog parlamenta u proteklih pet godina.
Malteška pučanka Roberta Metsola postala je predsjednica Europskog parlamenta u siječnju 2022., nakon smrti talijanskog socijaldemokrata Davida Sassolija.
Roberta Metsola; Foto: Daina Le Lardic/EP
Tu je instituciju EU-a prošle godine potresla i afera “Katargate” u središtu koje je grčka socijaldemokratkinja i jedna od 14 potpredsjednika Parlamenta Eva Kaili, koju belgijsko pravosuđe optužuje za korupciju, trgovinu utjecajem i pranje novca.
Sumnjiči ju se da je primala mito od Katara, Maroka i Mauritanije kako bi utjecala na pozitivniji tretman tih zemalja u Europskom parlamentu. U međuvremenu je izbačena iz zastupničkog kluba socijalista i smijenjena s mjesta potpredsjednice.
Eva Kaili; Foto: Christian Creutz/EP
Hrvatski zastupnici rezimirali mandate
Hrvatski su se zastupnici ponajviše bavili vanjskopolitičkim temama, što se, osim po javljanjima na plenarnim sjednicama, vidi i po članstvu u odborima.
Čak tri hrvatska eurozastupnika članovi su vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta. U njemu su HDZ-ova Sunčana Glavak i SDP-ov Tonino Picula, dok je HDZ-ova Željana Zovko potpredsjednica.
Svaki eurozastupnik član je i jedne, a rijetko i dvije, delegacije Europskog parlamenta za odnose s pojedinim zemljama. Najviše je hrvatskih zastupnika u izaslanstvu Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Članovi tog izaslanstva su Glavak, Picula i Ladislav Ilčić (ECR), dok je Zovko potpredsjednica.
Željana Zovko; Foto: Eric Vidal/EP
Zovko (HDZ/EPP) podsjeća da je po istraživačkoj platformi EU Matrix 19. najutjecajnija od 705 europarlamentaraca čime je i najutjecajnija od hrvatskih eurozastupnika.
Posebno ističe svoje zalaganje za “ravnopravni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini”, ali i hrvatskih manjina u drugim zemljama.
Zastupnica HDZ-a navodi da je svojim djelovanjem u Europskom parlamentu nastojala doprinijeti sigurnosti Hrvatske i EU-a, dodajući da se “borila za imidž Hrvatske, da ne bude okaljana kada je počela čitava jedna haranga i kampanja, kada su migrantski putevi trebali ići preko Hrvatske”.
Superpregovarač Picula
Zastupnik SDP-a (klub S&D) Tonino Picula bio je supregovarač u ime Europskog parlamenta za instrument za reforme i rast za zapadni Balkan, za koji ističe da je “dosta značajan za ukupnu politiku EU-a prema toj regiji”, za program IPA III (Instrument pretpristupne pomoći) težak 14 milijarde eura.
Tonino Picula; Foto: Eric Vidal/EP
Picula je bio autor 10 izvješća, a posebno izdvaja izvješće Nova strategija EU-a za proširenje te Izvješće o kohezijskoj politici i regionalnim strategijama za okoliš u borbi protiv klimatskih promjena
Kao stalni izvjestitelj za odnose EU-a sa SAD-om, autor je i dva izvješća o budućim odnosima EU-a sa SAD-om, a u ovom je sazivu bio i šef radne skupine vanjskopolitičkog odbora EP-a (AFET) za zapadni Balkan te koordinator S&D-a za vanjsku politiku, kao i stalni izvjestitelj za odnose s Crnom Gorom.
Prometni prijedlozi Valtera Flege
Zastupnik IDS-a Valter Flego bio je u ovom sazivu Europskog parlamenta član Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te zamjenski član u Odboru za promet i turizam.
Kao najvažniji učinak Europskog parlamenta ističe pristup 26 milijardi eura za ceste, željeznice, morske i zračne luke.
“U ovom sam mandatu svojim prometnim prijedlozima odnosno usvojenim amandmanima pokrio cijelu Hrvatsku i osigurao nam pristup dodatnim europskim novcima. Uspio sam nas sve (hrvatske zastupnike) ujediniti i kad sam tražio hitno donošenje Rezolucije za pomoć potresima pogođenim područjima u Hrvatskoj, kao i po pitanju politiziranja Hrvatske u Schengenu”, kazao je Flego Hini.
Velter Flego; Foto: Philippe Buissin/EP
Zastupnik u klubu Obnovimo Europu bio je izvjestitelj za digitalnu Europu, a u toj je ulozi, kako kaže “intenzivno radio i na digitalnoj transformaciji Hrvatske uz pomoć EU-a”.
Flego je bio i potpredsjednik izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore. Po njemu je širenje EU-a “geostrateški i sigurnosni prioritet”.
Kroćenje Komisije, čuvanje nacionalnog identiteta i suvereniteta
Ladislav Ilčić, koji je do nedavno bio član Hrvatskih suverenista iz kojih je istupio uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, član je Europskih konzervativaca i reformista (ECR).
Ilčić, član Odbora za ribarstvo, “svojim najvećim uspjehom” u mandatu smatra što je “uspio spriječiti Komisiju da manipulacijama mimoilazi Parlament i da mora zastupnike koji su izravno birani od građana na europskim izborima pitati za mišljenje o našem ribarstvu”.
Zastupnik u ECR-u smatra da je njegov “drugi veliki uspjeh” pokretanje rasprave u Europskom parlamentu o prekograničnim posvojenjima “u jeku afere ‘Zambija'”, a naposljetku su u izmijenjena pravila EU-a o borbi protiv trgovine ljudima, uvrštena i ilegalna posvojenja.
Zastupnik RH u EP-u Ladislav Ilčić; Foto: Eric Vidal
Ilčić drži da je u mandatu “svojim stavovima jasno branio pozicije povijesno potvrđenih oblika života, poput braka i obitelji, pred ogromnom navalom različitih promjena spola, rodnih teorija, LGBT promocija itd”, ujedno “zagovarajući kršćanske vrijednosti i nacionalni suverenitet”.
Uspon populista
U posljednjih nekoliko saziva Europska pučka stranka (EPP) pojedinačno je najveća grupacija u Europskom parlamentu sa 177 zastupnika.
Ta opcija, koja okuplja stranke desnog centra, uglavnom je djelovala kroz neformalnu koaliciju sa socijaldemokratima (139 zastupnika) i liberalnim klubom Renew Europe (102 zastupnika), drugim i trećim najvećim klubom zastupnika u trenutnom sazivu.
Tri najveća kluba zastupnika imaju većinu u Parlamentu i odluke su se većinom donosile usuglašavanjem stavova između ta tri kluba.
Zeleni su trenutno četvrti najveći klub sa 72 zastupnika i često su se pridruživali “velikoj koaliciji”, a u manjoj je mjeri to slučaj za Europske konzervativce i reformiste (ECR) koji su imali 68 zastupnika.
Najljeviji i najmalobrojniji klub zastupnika u Europskom parlamentu Ljevica (GUE/NGL) uglavnom glasa protiv većine, a potonje posebno vrijedi za najdesniji klub zastupnika Identitet i demokracija (ID).
Sukladno trendu rasta desnih opcija u Europskoj uniji, istraživanja javnog mišljenja predviđaju rast desnih klubova zastupnika u Europskom parlamentu.
Predviđa se da bi ID mogao postati treći najbrojniji klub zastupnika, a ECR četvrti a prema nekim anketama desni bi blok (bez EPP-a) mogao kontrolirati četvrtinu eurozastupnika.
Monolozi, strahovi, frustracije…
Ilčić predviđa da će rezultati izbora promijeniti sadašnje funkcioniranje Europskog parlamenta koje karakterizira “monolog koji se pokušava predstaviti dijalogom”, te će “doći makar do djelomičnog zaokreta kojim će se Europa početi vraćati svojim korijenima i zdravorazumskim politikama“.
Zastupnik ECR-a smatra da će se promijeniti smjer Europskog parlamenta i zato što su “rezultati lijevih politika jako loši”, dok zelene politike dovode do ekonomskog zaostajanja Europe.
Picula smatra da će izbori za Europski parlament “u mnogome slijediti trendove koji se daju ustanoviti na izborima za nacionalne parlamente u mnogim državama članicama”.
Eurozastupnik SDP-a ističe da “krajnja desnica raste posvuda u Europi”, što je “posljedica narasle frustriranosti i zabrinutosti značajnog dijela građana EU-a zbog ozbiljnih geopolitičkih promjena kojima je EU izložena”.
Takve opcije, smatra, “dobrim dijelom zloupotrebljavaju te strahove i koriste ih za ciljeve koji nisu sukladni EU-u kao projektu”.
Flego ističe kako ga takvi trendovi “posebno žaloste” te da će se njegova lista za europske izbore boriti “protiv jačanja desnice i populista”.
Hibridni rat
Zovko pak smatra da bi recentni skandal mogao utjecati na rejting ID-a. Naime, prije ovoga tjedna uhićen je asistent eurozastupnika AfD-a Maximiliana Kraha pod sumnjom da je kineski špijun.
Zastupnica HDZ-a smatra kako se premalo pažnje posvećivalo financiranju “ekstremno desnih i ekstremno lijevih stranaka” te da je riječ o sigurnosnom pitanju.
“To je hibridni rat koji se vodi i preko društvenih mreža, preko financiranja Rusije, Kine, Irana i ostalih”, kaže Zovko.
Ankete
Politico na osnovu recentnih istraživanja javnog mnijenja predviđa da će EPP imati 175 zastupnika, S&D 139, ID 87, Obnovimo Europu 81, ECR 78, Zeleni 47, GUE/NGL 33, dok ostatak čine neovisni zastupnici.
Ako bi se Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana priključio ECR-u kao što je najavljivano, ECR bi bio brojniji od Obnovimo Europu u kojemu je dominantna stranka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Najveće stranke u ID-u su Alternativa za Njemačku (AfD), Nacionalno okupljanje koje je donedavno vodila Marine Le Pen, Slobodarska stranka Austrije (FPO) i Stranka za slobodu (PVV) relativnog pobjednika nedavnih nizozemskih izbora Geerta Wildersa.
Geert Wilders, lider nizozemske Stranke za slobodu; Foto: EP
U ECR-u pak ključnu ulogu imaju Braća Italije talijanske premijerke Giorgije Meloni i donedavno vladajuća poljska stranka Pravo i pravda (PiS).
Blokirajuća manjina
Iako relativno srodne, te dvije grupacije ne mogu naći zajednički jezik po mnogim pitanjima, a pogotovo to vrijedi za vanjskopolitičku orijentaciju. Dok je ECR snažni zagovornik transatlantizma, eurozastupnici ID-a skloni su proruskoj retorici.
Međutim, i jedni i drugi su skeptični prema klimatskim politikama EU-a i migrantskim politikama. Čelnik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella, ujedno i eurozastupnik, izrazio je nadu da će desni blok biti “blokirajuća manjina” u narednom sazivu Europskog parlamenta.
Hrvatskoj ostaje isti broj zastupnika
Promijenjeni sastav Europskog parlamenta mogao bi utjecati i na sastav Europske komisije pošto izvršno tijelo EU-a mora odobriti Europski parlament.
Hrvatska u trenutnom sazivu ima zastupnike u svim klubovima osim ID-a, Zelenih i GUE-a/NGL-a.
Dva su hrvatska eurozastupnika neovisni, odnosno nisu članovi niti jednog kluba – Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić iz stranke Pravo i pravda.
Hrvatska će nakon izbora koji se održavaju u Europskoj uniji od 6. do 9. lipnja, a u Hrvatskoj 9. lipnja, imati 12 eurozastupnika kao i do sada.
Pojedine zemlje dobile su dodatne zastupnike pa novi saziv neće imati 705, već 720 eurozastupnika.
EU izbori 2024
Comment here
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.